Debata o pravu na abortus, koje su žene u Crnoj Gori izborile davne 1974. godine, u emisiji Javnog servisa u udarnom terminu, izazvalo je burne reakcije nevladinog sektora, političkih partija, a uoči emisije održan je i protest građana ispred Televizije Crne Gore.
Tema emisije koja je prvobitno naslovljena "Abortus – žensko, državno ili crkveno pitanje" u toku dana je promijenjena u "Pravo na prekid trudnoće – DA ili NE?", da bi na kraju naslov glasio "Abortus – od ustavnog prava do tabu teme?".
Pored ljekara i feministkinje, jedan od sagovornika bio je i svještenik Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Gojko Perović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest zbog popa u emisiji o abortusu crnogorskog Javnog servisa
Pravo žena na abortus u Crnoj Gori je zakonski regulisano prije gotovo pola vijeka i do sada ga niko u Crnoj Gori nije dovodio u pitanje pa je kako tvrde naši sagovornici nejasan povod, motiv odnosno javni interes da se to pitanje otvara na taj način.
Zaštitniku ljudskih prava građana Siniši Bjekoviću, kako je rekao za Radio Slobodna Evropa (RSE) takođe nije jasno zašto se to pitanje otvara u ovom trenutku i "šta je pozadina svega toga".
On kaže da se to pitanje otvorilo i u drugim zemljama gdje je već bilo pravno riješeno, poput Poljske i Hrvatske, napominjući da je za Ombudsmana "apsolutno i neupitno pravo žene da odlučuje o tom pitanju".
Emisija pogrešno shvaćena, tvrdi autorka
Odgovarajući na pitanje RSE, zašto se u ovom trenutku u Crnoj Gori pokreće pitanje o pravu na abortus, sa kojim ciljem, kada je to pravo zagarantovano od prije skoro pola vijeka - novinarka i autorka emisije Marija Marković kaže da je njena namjera bila da ukaže na procese koji se događaju u svijetu i regiji.
"I upozori na njih kako se isti ne bi dogodili kod nas. Kao što sam već kazala, osnovni razlog jesu globalne promjene na temu mogućeg ukidanja prava na abortus i strahovanja miliona žena u Sjedinjenim Američkim Državama i našem susjedstvu", kazala je.
Marković uz žaljenje konstatuje da je kontekst emisije pogrešno shvaćen:
"Namjera Javnog servisa nije bila da preispituje zakonom definisana prava žena na prekid trudnoće već, naprotiv".
Tako ne misli Bojan Baća, član Savjeta RTCG, naučni saradnik odsjeka za sociologiju na Univerzitetu u Geteborgu.
"Naziv jedne emisije, 'Abortus – žensko, državno ili crkveno pitanje?', dokaz vam je da postoje i glupa pitanja", napisao je na Fejsbuk nalogu Baća i poručio:
"Crkva neka se zadrži na pitanju bezgrešnog začeća, država na pitanju hiljadugodišnje vječnosti, a ženama prepustite njihovo tijelo".
Pročitajte i ovo: Protest u Podgorici zbog emisije o abortusu na javnom servisuPozivi na odgovornost
Profesorica Fakulteta političkih nauka Olivera Komar je povodom emisije o pravu žene na abortus pozvala na odgovornost Uprave Javnog servisa.
Bukvalno nije bitno crkveno ‘smatranje’, ni nemusto bulaznjenje predstavnika struke jer je oboje ocekivano. Uprava @RTCGme treba da odgovara za zloupotrebu javne platforme za sirenje drustveno stetne i retrogradne politike.
— Olivera Komar (@OliveraKomar) May 16, 2022
Goran Đurović direktor Medija centra za Radio Slobodna Evropa kaže da mu nije jasno koji je povod da se razgovara o ženskom pravu na abortus.
Ističe da razumije da treba razgovarati o temama koje izazivaju različite stavove u društvu, ali da "davno ustanovljeno pravo na abortus", nije nikada izazivalo polemiku u cnogorskom društvu.
"Koji su motivi Javnog servisa zaista ne znam i zašto u tom dijalogu učesvuju samo predstavnici jedne vjerske zajednice, takođe mi nije poznato. To su pitanja na koja bi trebalo da odgovori menadžment Javnog servisa", kaže Đurović.
Koji je cilj debate o abortusu i ko je njen naručilac
I Maja Raičević iz Centra za ženska prava za RSE kaže da želi da vjeruje da je namjera Javnog servisa bila dobra da se otvori debata, ali da su pitanja nesrećno formulisana:
Ističe i da je "dat prevelik prostor sveštenom licu koji je više govorio o medicinskim implikacijama abortusa nego o duhovnosti i onome što je domenu crkve".
Ona smatra da je emisija posljedica i jačanja crkvenog uticaja u društvu.
"Poslednjih par godina vidimo u Crnoj Gori da jača uloga crkve, da se pominje i uvođenje vjeronauke u škole što nije prihvatljivo u jednoj sekularnoj državi. Tako da svi ti uticaji uticali na Javni servis da ovu temu stavi na dnevni red", smatra Raičević.
Pročitajte i ovo: Tešija: Crkva i država u ratu protiv ženaRaičević podsjeća da je u Crnoj Gori i ranije bilo pokušaja SPC da se na neki način miješa u pitanja abortusa.
"Nije ova tema odnedavno. I ranije smo imali pokušaje SPC da se na neki način umiješa u pitanja reproduktivnih prava žena i u pitanje ograničenja prava žena na tjelesnu autonomiju. Imali smo ranije izjave Amfilohija (prim. aut. pokojni) koje su bile izrazito mizogine, imali smo i ovu izjavu mitropolita Joanikija u kojoj se osvrnuo na situaciju sa Ustavnim sudom Amerike, gdje takođe prijeti ograničenje prava na abortus - tako da je ovo jedna tendencija kontinuirana i na koju mi moramo adekvatno da odgovorimo", kaže Raičević.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije je 10. maja izjavio da je "namjerni prekid trudnoće u bilo kom njenom stadijumu užasan grijeh i direktno je usmjeren protiv prvobitne biblijske božije zapovijesti o rađanju".
Raićević kaže da je sreća što zakoni Crne Gore štite prava žena i omogućavaju siguran prekid trudnoće do desete nedjelje, te da je to u ovom trenutku nesporno.
Upozorava da bi bilo kakva formalna inicijativa, u pravcu ograničenja ovog prava, izazvala ozbiljne proteste.
"Učinićemo sve da se očuva ovaj nivo zagarantovanih prava koja imamo", poručila je.
Raičević vjeruje da je ova emisija Javnog servisa reakcija na dešavanja u Americi povodom odluke Suda SAD što se, kako kaže, preliva na region i Crnu Goru. Ona smatra da će ta odluka Suda, koliko god nam izgledala daleko, i te kako imati efekta na sve što se dešava i u našoj zemlji i u Evropi.
Podsjetimo, Vrhovni sud SAD glasao je da se obori odluka u slučaju Rou protiv Vejda (Roe v. Wade) kojom je garantovana zaštita prava na abortus, pokazuje prvobitni nacrt većinskog mišljenja članova suda koje je objavio portal Politiko (Politico) 4. maja. Ova odluka, odnosno procurelo mišljenje Vrhovnog suda nije konačna.