Predsjednik i članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u srijedu 7. aprila, održali su sastanak sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na kojem je razgovarano o reformi Izbornog zakona BiH, kao i formiranju i početku rada Interresorne radne grupe koja bi radila na njegovoj izmjeni.
Na sastanku je zaključeno da je učestvovanje CIK -a BiH u radu na izbornoj reformi neophodno, kao i da se problemi u izbornom sistemu ne mogu riješiti samo radom ovog tijela.
"Proces izborne reforme potreban je kako bi se BiH približila evropskim standardima i kako bi se osiguralo ublažavanje prevara i poboljšanje izborne funkcije. Iz tog razloga je neophodna promjene sastava biračkih odbora, jačanje odredbi o finansiranju kampanje i izmjeni podzakonskih akata, te poboljšanje tačnosti i brzine prebrojavanja glasačkih listića", saopšteno je nakon sastanka.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.
Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunila tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, na primjer, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno data ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
Presudama je navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Na sastanku kojem je prisustvovao šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, te šefica Misije OSCE-a u BiH i ambasador SAD-a u BiH, Kathleen Kavalec i Eric Nelson zaključeno je da je CIK BiH tokom lolaknih izbora u BiH održanih u novembru 2020. godine, bio izložen političkim napadima, s političkim liderima koji su vršili prijekorne napade čak i na pojedine članove institucije.
Pročitajte i ovo: Ambasade SAD, UK i Švedske, OSCE i OHR osuđuju napad Dodika na članicu CIK-a