Ograničene ustavne promjene potrebne su za dosljednu reformu izbornog zakonodavstva, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u pismu koje je uputio članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Džaferovićevog kabineta.
Blinken je naveo kako su prije dvadeset i pet godina Sjedinjene Američke Države pomogle u postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je, kako je istakao, ‘stvorio snažne temelje na kojima je Bosna i Hercegovina uspjela da se izgradi, što je omogućilo državi da uspostavi održivi put prema eventualnom članstvu u Evropskoj uniji i da ostvari snažno partnerstvo s NATO-om.
“Neki od nedostataka ustava Bosne i Hercegovine utvrđeni su u presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presudu Sejdić-Finci. Pitanja koja su utvrđena ovim presudama i slične zabrinutosti koje se rješavaju odlukama ustavnog suda Bosne i Hercegovine moraju se riješiti. Problemi se ne mogu riješiti samo zakonodavstvom. Ograničene ustavne promjene biće potrebne kako bi se reforma izbornog sistema dosljedno izvršila prema zahtjevima članstva u Evropskoj uniji i presudama evropskih sudova. Također, podržavamo ažuriranje Izbornog zakona radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda i provedbe mjera integriteta izbora koje će sljedeće izbore 2022. godine učiniti najslobodnijima i najpravednijima u istoriji Bosne i Hercegovine”, naveo je Blinken u pismu.
Prema njegovim riječima, ne postoje izbori koji bi oslobodili političke čelnike od odgovornosti pregovaranja o potrebnim promjenama.
Pismo američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena članovima tročlanog Predsjedništva BiH - Miloradu Dodiku, Željku Komšiću i Šefiku Džaferoviću, 31. mart 2021.
“Znam da u Bosni i Hercegovini postoje glasovi koji pozivaju na strpljenje, a ne na hitnost, uključujući neke koji vjeruju da Sjedinjene Američke Države i naši evropski partneri pripremaju "Dayton” koji će iz temelja preoblikovati aranžmane za podjelu moći u Daytonskom mirovnom sporazumu. Vidjeli smo ranije da reformski napori u Bosni i Hercegovini propadaju pokušavajući učiniti previše odjednom. Sjedinjene Države vjeruju da bismo se trebali fokusirati na provođenje ograničenih, ali značajnih ustavnih, izbornih reformi, zatim vladavine zakona i ekonomskih reformi kako bismo osigurali prava svih građana u izbornom procesu, poboljšati pravosudni integritet, smanjiti opseg korupcije, poboljšati privredni oporavak i početi vraćati povjerenje građana. To je ostvariv cilj, koji zahtijeva samo političku volju da se postignu potrebni kompromisi”, istakao je Blinken, dodajući kako že SAD biti partner u tom naporu, ali da će lideri u BiH morati ‘uraditi težak posao’.
“Pozivam vas da se ozbiljno uključite u ovaj proces, da ovim pitanjima posvetite pažnju kakvu zaslužuju i budite hrabri u traženju kompromisa. Radujem se saradnji s vama i Vladom BiH kako bismo produbili naše partnerstvo i unaprijedili zajedničke interese. Sjedinjene Američke Države ostaju vaš najbliži prijatelj i najjača podrška”, zaključio je Blinken u pismu.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.
Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
Presudama je navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta BiH.