Potrebno je odustati od izgradnje radioaktivnog i nuklearnog odlagališta na lokaciji „Trgovska gora“ na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, istaknuto je u Sarajevu 25. januara na okruglom stolu na temu koji je organizirao „Zeleni klub“.
Nakon potresa koji je pogodio Petrinju 29. decembra seizmološka situacija na tom području višestruko je izmijenjena, istaknuto je.
Pročitajte i ovo: TV Liberty: Strah od odlagališta na Trgovskoj gori„Zeleni klub“ osnovan je 2017.godine i čini ga grupa zastupnika sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini s ciljem jačanja javnog dijaloga u oblasti energetike, pitanjima iz oblasti obnovljivih izbora energije, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.
Na okruglom stolu su prisustvovali bh. parlamentarci sa svih nivoa vlasti u BiH, eksperti u toj oblasti te predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora, kao i načelnika općina iz tog područja.
Načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Sektora za seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske (ES) Snježana Cvijić-Amulić napomenula je da je područje oko Petrinje od koje je Banja Luka udaljena oko 70 kilometara seizmički najkritičnija lokacija.
„Zemljotres je premašio magnitude i sada imamo mnogo drugačiju sliku. To je zona u kojoj su se dogodili i najjači zemljotresi u prošlosti uzimajući u obzir sve podatke. Sada više ne možemo govoriti o maksimalnom osam nego devet stepeni po Merkalijevoj skali najkritičnije seizmički lokaciji“, dodala je.
Pročitajte i ovo: Zeleni klub o Trgovskoj gori: Moguća i arbitraža pred Međunarodnim sudom pravdeDugogodišnji profesor na više univerziteta i stručnjak za hidrotehniku Munir Jahić podvukao je da se mora odustati od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori jer to ne može biti ni prostorno ni komunikacijski pogodna lokacija.
„Zamislite da je u trenutku zemljotresa u Petrinji kamion prevozio radionuklearni otpad, šta bi se onda dogodilo. Za svaki potres jačine od pet stepeni po Rihteru lokacija koja je 70 ili 80 kilometara ne može biti lokacija za odlaganje takvog otpada“, dodao je.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBIH) Saša Magazinović (SDP) pojasnio je da „Zeleni klub“ ima zadatak da pomaže, a ne da vodi ovaj proces ističući da je odgovornost na bh. institucijama.
Iznio je podatak da je posljednjih dana pred Novu godinu evidentirano između 146 i 265 zemljotresa u zavisnosti od izvora podataka.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) podvukao je da je jedina mjera sačuvati zdravlje i okoliš 250.000 ljudi koji žive u 13 općina na tom području.
Napomenuo je da je Bosni i Hercegovini potreban stručni stav o namjeri Hrvatske da izgradi takvo odlagalište kako bi se adekvatno suprotstavili nastojanjima te susjedne zemlje, ali smatra da Hrvatska neće odustati od tog plana.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada (RAO), iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Bosanskohercegovačke vlasti sa svih nivoa vlasti protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.