Dostupni linkovi

Zeleni klub o Trgovskoj gori: Moguća i arbitraža pred Međunarodnim sudom pravde


Članovi Zelenog kluba, Edita Đapo, Jasmin Emrić i Saša Magazinović
Članovi Zelenog kluba, Edita Đapo, Jasmin Emrić i Saša Magazinović

Hrvatska beskrupulozno želi odlagalište nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, a odbrana interesa države i građana Bosne i Hercegovine (BiH) nema cijenu, potreban je jedinstven i odlučan nastup, poručilo je troje zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH i članovi Zelenog kluba, Edita Đapo, Jasmin Emrić i Saša Magazinović.

Njihova poruka dolazi nakon što je odluka o formiranju stručnog tima za Trgovsku goru povučena sa dnevnog reda Vijeća ministara BiH.

Aktuelna ministrica okoliša i turizma Federacije BiH i zastupnica u Parlamentu BiH Edita Đapo kaže da je bitno formirati ekspertni, ali i pravni tim koji će aktivno raditi na pitanju Trgovske gore, jer je u Republici Hrvatskoj već objavljen javni poziv za izradu Studije uticaja na okoliš.

„Naravno, kada ta Studija uticaja na okoliš bude objavljena, Bosna i Hercegovina može reagirati. Međutim, mi mislimo da će tada biti jako kasno da reagiramo. Istovremeno dok kuća u Hrvatskoj koja bude radila spomentu studiju, to u isto vrijeme trebaju raditi rade i naši eksperti“, kaže Đapo.

Dodaje da bi takve analize kasnije poslužile i pravnom timu da na osnovu njih može djelovati eventualno pred međunarodnim sudovima i institucijama.

Nakon sastanka je rečeno da je prethodno formirana radna grupa koja je usaglasila i izradila tekst Rezolucije kojom se Bosna i Hercegovina protivi namjeri izgradnje odlagališta u Trgovskoj gori.

Predloženi tekst je, prema riječima zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmina Emrića, usvojen u oba doma Parlamenta.

To je, smatra Emrić, jasan stav Bosne i Hercegovine, koji Hrvatska ne uvažava i jedini način je razmatranje arbitraže ili tužbe na međunarodnom nivou, jer bi, kako kaže, posljedice izgradnje odlagališta nuklearnog otpada mnogo više osjetila Bosna i Hercegovina.

„Hrvatska je dobro izabrala lokaciju, kako će ona imati najmanju štetu. A za susjede ih nije briga. Prema tome, mi sad trebamo eksperte, pravnike, međunarodne stručnjake, koji će dokazati da je ovo prije svega nepravedno, nemoralno i štetno za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Emrić.

Zvanične komunikacije i saradnje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske po ovom pitanju nema, smatra zastupnik Saša Magazinović. Problem je što su, kako kaže, zvaničnici Bosne i Hercegovine na brojnim bilateralnim sastancima ignorisali ovu temu.

„Ja mislim da ovo jeste veliki interes države i da treba biti agresivniji, između ostalog i na međunarodnom planu, ne samo na relaciji BiH-Hrvatska, nego i na relaciji BiH-institucije Evropske unije“, smatra Magazinović.

Nakon što je u utorak (30. juna) na sjednici Vijeća ministra BiH, na zahtjev ministrice Turković, s dnevnog reda BiH skinuta odluka o imenovanje ekspertne grupe koja treba imati ključnu ulogu za nastavak borbe protiv izgradnje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na spomenutoj lokaciji, oglasili su se iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

„Imenovanje Ekspertnog tima za Trgovsku goru bi dupliciralo već postojeću strukturu koja postoji za ta pitanja u Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomska pitanja", naveli su u saopštenju Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje oko 250.000 ljudi koji žive u 13 opština u slivu rijeke Une.

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela potkraj 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.

XS
SM
MD
LG