Oko 25.000 kuća obnovljeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji u godinama nakon „Oluje“ za protjerane Hrvate koji su se nakon pada takozvane samoproglašene republike „Srpska Krajina“ mogli vratiti u svoj zavičaj.
Obnova je bila državni projekt najvišeg prioriteta nakon „Oluje“, vojno-redarstvene akcije oslobađanja dijelova Hrvatske koje su okupirale srpske snage, a koja je provedena u ljeto 1995. godine.
Međutim, dvadeset godina kasnije ozbiljan potres koji je pogodio tu županiju pokazao je da se - ispada - nije baš sve radilo po propisu.
U potresu koji je pogodio središnju Hrvatsku 29. prosinca sa epicentrom tri kilometra od Petrinje poginulo je sedam ljudi, među kojima i 13-godišnja djevojčica, a materijalna šteta još nije procijenjena, ali je izuzetno velika. Do sada je podneseno 14.175 zahtjeva za statičku procjenu objekta od kojih je 4.194 pregledano.
Pročitajte i ovo: Proglašeno stanje katastrofe u dijelovima HrvatskeEpicentar potresa bio je ispod sela Strašnik, nedaleko Petrinje, u kojem je nakon „Oluje“ obnovljeno 80 posto kuća.
'Štednja na cementu'
„Sada će trebati krenuti iznova“, kazao je Tomislav Šubić iz Strašnika, pokazujući teško oštećeni krov svoje kuće.
„Ta armatura koja postoji u ovim betonskim stupovima nije bila adekvatno povezana s ovim željezom iz deke i to je rezultat! Beton sam po sebi ne može to držati, ako nema željeza koje je direktno povezano s armaturom iz deke“, požalio se Šubić.
Kod njega majstori su zaboravili povezati armaturu. Kod susjeda Stjepana Prašnjaka čini se da se štedjelo na cementu.
„Slagano je cigla na ciglu, kao u većini, i nju je sada naherilo. Rastresena je, i jutros kada je bio potres – nazvali smo ga budnicom jer ga očekujemo svako jutro, kao i onaj ponoćni, jer preksinoć je bio baš u ponoć – pukotina se širi! A nas netko uvjerava da možemo unutra stanovati“, kazao je okupljenim novinarima Prašnjak, inače otac dvanaestero djece.
Slike Hrvatske nakon zemljotresa
Vlasti tvrde drugačije
Aktualni HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić bio je jedan od petorice glavnih inženjera u Ministarstvu razvitka i obnove koji su koordinirali obnovu nakon rata, i mnogi upravo u njega upiru prstom kao odgovornog za lošu izvedbu obiteljskih kuća i sadašnja oštećenja. On odbija svaku odgovornost i kaže da je 90 posto tih kuća prošlo bez oštećenja.
„Nijedna kuća novoobnovljena od temelja nije srušena. Ove informacije koje govore da su se te kuće srušile nisu istinite – jesu oštećene, imaju crvenu naljepnicu (što znači da je boravak u njima opasan po život) jer su oštećeni konstruktivni dijelovi, ali obnovljene su po tada važećim standardima za obnovu oštećenih obiteljskih kuća“, odgovorio je Žinić na konferenciji za novinare u Petrinji.
Premijer Andrej Plenković obećava istragu.
„Ako neka kuća nije bila napravljena po pravilima struke, ako nije bila napravljena tako da izdrži određene seizmičke udare, ako nije bilo armature – nije baš lako, ali će se sigurno utvrditi tko je za to odgovoran“, najavio je Plenković novinarima tijekom posjete Petrinji.
Do sada je podneseno 14.175 zahtjeva za statičku procjenu objekta oštećenih u potresu, od kojih je 4.194 pregledano (na fotografiji posljedice potresa kod epicentra)
Gdje je završila 'razlika u cijeni'?
Filmski producent Nebojša Taraba sredinom devedesetih je kao novinar riječkog „Novog lista“ pisao o situaciji nakon što su braniteljske udruge, odnosno firme koje su osnivale, imale prednost pri dobivanju natječaja za obnovu. Kaže kako se „kao da je danas“ prisjeća jednog koji mu je objašnjavao kako se po propisu polaže cijevi u kanale – prvo nekoliko slojeva različitih materijala, pa cijev, pa opet nekoliko različitih slojeva. A kako su oni radili?
„Kaže on meni tada – u 90 posto slučajeva mi iskopamo kanal, na dno kanala položimo cijev, i zatrpamo to zemljom. I on sada kaže – ako se sve to radi kako treba, cijena je – primjera radi – 1.000 kuna. Mi to napravimo tako da u stvarnosti košta 100, 150, 200 kuna maksimalno, nadzor ne postoji, a ovu razliku do 1.000 kuna koliko nam je plaćeno dijelimo u lancu kako je dogovoreno“, prepričava Taraba za Radio Slobodna Europa.
Ako istraga, koju najavljuje premijer Plenković, pokaže da je netko doista odgovoran za propuste u obnovi nakon rata, moguće je, shodno zakonima, da bude optužen za obavljanje opće opasne radnje, gospodarski kriminal ili čak možda ratno profiterstvo, koje ne zastarijeva.