Hrvatska Vlada proglasila je 2. siječnja Danom žalosti zbog razornih potresa koji su u utorak (29. prosinca) pogodili Sisačko-moslavačku županiju. Najmanje sedam osoba je poginulo.
Vlada je odlučila da se iz proračunske zalihe odobri 100 milijuna kuna (više od 13 milijuna eura) za ublažavanje i uklanjanje posljedice potresa u toj županiji.
Pomoć u ovaj kraj stiže iz svih dijelova zemlje i inozemstva.
Prema podacima Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), Hrvatsku je u srijedu (30. prosinca) pogodilo čak 26 potresa, svi s epicentrom nedaleko od Petrinje.
Milanović u Petrinji, Majskim Poljanama i Glini
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović obišao je potresom pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Nakon Petrinje, Milanović je obišao mjesta Majske Poljane i Glinu.
'Ljudi su očajni i preplašeni.'- Zoran Milanović, hrvatski predsjednik
"Velika zahvala onima koji rade, onima kojima je to posao i dragovoljcima. Majske Poljane su mjesta hrvatske povijesti. Građani ovog mjesta moraju znati da smo uz njih. Ovdje je poginulo petero ljudi", kazao je Milanović.
"Država već pomaže, radi sve što može, ali ja nisam predsjednik Vlade. Ljudi, građani su očajni i preplašeni. Ljudi u Petrinji su jučer bili i bijesni, zbog osjećaja da su ostavljeni i zaboravljeni", istakao je prvi čovjek Hrvatske.
Zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić-Mitić izjavila je da nijedna kuća u selu Majske Poljane kod Gline nije uvjetna za život nakon potresa i da su mještani u dvije minute ostali bez ičega.
Bakšić-Mitić je rekla da u ovo selo stižu kontejneri za smještaj i da se radi popis mještana. Dodala je da će ovo selo duže vremena biti bez struje, kao i da su potrebni agregati.
Susret Plenkovića s povjerenikom EU
Europski povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič i hrvatska potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica stigli su u srijedu u Hrvatsku kako bi na razgledali razine šteta nakon razornog potresa 29. prosinca.
Lenarčič je rekao da je nekoliko sati nakon potresa aktiviran Europski mehanizam za krizne situacije i da se odazvalo 13 država članica EU.
Hrvatska je najavila da će aplicirati za sanaciju šteta od potresa u Europski fond solidarnosti i druge europske fondove, a Lenarčič je naglasio kako tu najvažnija egzaktna procjena šteta.
Zemljotres u Hrvatskoj
Hrvatski premijer Andrej Plenković je izrazio zadovoljstvo Lenarčičevim dolaskom i brzom reakcijom Europske komisije.
Plenković je ranije u srijedu rekao da je ogromna želja da se pomogne Hrvatskoj, kako iz zemlje, tako i iz inozemstva.
Jandroković: Zastupnici mogu skupiti milijun kuna
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u srijedu je također obišao potresom najteže pogođene dijelove Sisačko-moslavačke županije.
"Pozvao sam zastupnike da se odreknu dijela plaće i vjerujem da ćemo to i učiniti. Možemo skupiti vjerojatno i milijun kuna (oko 1,3 milijun eura). Moramo biti solidarni", kazao je Jandroković.
Jandroković je poručio da Hrvatska te ljude neće ostaviti i da će biti uz njih.
"Hrvatska neće ostaviti ove ljude, bit ćemo uz njih, smisao je politike da u ovakvim situacijama dade sve od sebe da pomogne ljudima. Dobro smo počeli, moramo tako nastaviti", kazao je Gordan Jandroković.
Potresom pogođeno područje obišao je i saborski zastupnik i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac.
Nešto iza 13 sati u tri navrata su ga u Glini grupice mladića vrijeđale, pozdravljale ustaškim pozdravom i vikale "ubij Srbina", izvijestio je zagrebački "Jutarnji list". Pupovac je novinarima kazao kako ne misli na to obraćati pozornost.
"Ovo su dani solidarnosti, dani u kojima se okuplja Europa, naše susjedne zemlje i svi mi u Hrvatskoj da pomognemo ranjenoj Baniji, Glini i Petrinji i drugim naseljima i gradovima na području Sisačko-moslavačke županije i susjednih županija kao što je Karlovačka. Ljudi koji ovdje dolaze da bi pomogli, a da bi potom nekom vikali 'ubij ga zato što je Srbin' ili pozdravljali s ustaškim pozdravom, ne razumiju što je ovoj zemlji potrebno, ti ljudi pomažu u jednoj stvari, a u drugoj odmažu", kazao je Pupovac.
Stigla pomoć iz Slovenije, Austrije, Italije, Grčke, Rumunjske
Civilna zaštita Hrvatske izvijestila je da je Slovenija putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu, programa Unije namijenjen pružanju žurne pomoći, u utorak oko 23 sata dostavila četiri kontejnera, 12 kreveta na kat s 24 madraca i 200 vreća za spavanje, koji su tijekom noći pristigli u centralno skladište civilne zašite u Jastrebarsko, odakle se prevoze na pogođena područja.
"Osim Slovenije, hrvatskom zahtjevu za pomoć su se odazvale Austrija: 470 sklopivih kreveta, Italija: 100 zimskih šatora. Grčka: 40 šatora, 50 električnih grijača, 500 sklopivih kreveta i 500 vreća za spavanje. Rumunjska: 50 šatora, 100 sklopivih kreveta, 200 vreća za spavanje i 14 kontejnera za stanovanje. Švedska: 60 šatora i 2000 sklopivih kreveta, Češka: 2 svjetiljke sa zaštitom, 1 balon/toranj za osvjetljenje, 10 električnih grijača, 600 sklopivih kreveta i 1200 vreća za spavanje", navela je Civilna zaštita Hrvatske.
Poziv Igmanske inicijative državama regije
"Pozivamo sve zemlje regije da pokažu punu solidarnost u saniranju posljedica nesreće koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske", navodi se u priopćenju Igmanske inicijative upućenom vladama zemalja Zapadnog Balkana.
Kako se navodi, "Igmanska inicijativa izražava žaljenje i upućuje izraze najdubljeg saučešća porodicama stradalih. Mnogo porodica je ostalo bez domova, a za saniranje nastale štete bit će potrebno vremena i materijalnih sredstava".
'Pozivamo vlade naših zemalja da aktiviraju bilateralne sporazume o zaštiti od prirodnih katastrofa.'- Igmanska inicijativa
"Imajući u vidu pouke iz tragičnih posljedica poplava koje su u svibnju 2014. pogodile pojedine zemlje regije", dodaje se, "pozivamo vlade naših zemalja da aktiviraju postojeće bilateralne sporazume o zaštiti od prirodnih katastrofa i formiraju zajedničko tijelo koje bi djelovalo u ovakvim situacijama", stoji u priopćenju Inicijative koju su potpisali supredsjednici - Vehid Šehić za Bosnu i Hercegovinu (BiH), Branislav Radulović za Crnu Goru, Eugen Jakovčić za Hrvatsku i Milan Antonijević za Srbiju.
Papa moli za Hrvatsku
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo u srijedu je objavio da moli za one koji su izgubili živote u potresu u Hrvatskoj, kao i za njihove obitelji te druge koji su stradali.
"Jučer je potres u Hrvatskoj prouzročio žrtve i ozbiljnu štetu", napisao je Franjo na svom Twitter profilu.
"Izražavam svoju bliskost s povrijeđenima i stradalima u potresu, a posebno molim za one koji su izgubili svoje živote, kao i njihovim obiteljima", dodao je papa Franjo.
O najjačem potresu kod Petrinje
Hrvatsku je u utorak (29. prosinca) pogodio snažan potres jačine 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar je bio tri kilometara od Petrinje.
Prema posljednjim informacijama, stradalo je sedmero ljudi, 20 je ozlijeđeno, a materijalne štete su velike.
Sve službe su tijekom noći bile uključene u traganje za ljudima za koje se smatra da su ostali ispod ruševina.
Iz Euromediteranskog seizmološkog centra navode kako je to najjači potres koji je u 2020. pogodio Hrvatsku, te da potresi ove jačine mogu napraviti značajnu štetu u blizini epicentra.
Video talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i seizmologiju o širenju potresa 29. prosinca s epicentrom kod Petrinje:
U ponedjeljak (28. prosinca) više snažnih potresa pogodili su šire područje Siska i Petrinje, a dobro su se osjetili i u Zagrebu. Ozlijeđenih nije bilo.
Materijalna šteta od tog potresa očitovala se u oštećenjima pročelja kuća, krovova, dimnjaka i pukotina u unutrašnjosti gospodarskih o stambenih objekata.
Zagreb još pamti potres iz ožujka 2020.
U ožujku 2020. Zagreb i okolinu pogodila su dva potresa slične jačine.
U zoru 22. ožujka, u 6:23 ujutro, Zagreb je pogodio potres snage 5,5 stupnjeva prema Richteru. Nakon toga dogodilo se još pet podrhtavanja tla, magnitude od 3 do 5 prema Richteru.
Nakon toga Hrvatsku su često pogađali manji potresi, a ti snažni u ožujku bili su dodatna poteškoća zbog korona virusa i pandemije koja je tada tek stigla na područje te zemlje.
Tada su popucali zidovi na zgradama širom hrvatske prijestolnice. Materijalna šteta je bila ogromna, posebno na brojnim zgradama u gradskom centru.
