Dostupni linkovi

Oporba tvrdi da je devet mjeseci za obnovu Zagreba izgubljeno


Sama obnova očito još neko vrijeme neće krenuti i sumnjam u ovo što je rečeno da bi Fond za obnovu tako brzo profunkcionirao - kaže nezavisni zastupnik Renato Petek (na fotografiji: ulice Zagreba, studeni 2020.)
Sama obnova očito još neko vrijeme neće krenuti i sumnjam u ovo što je rečeno da bi Fond za obnovu tako brzo profunkcionirao - kaže nezavisni zastupnik Renato Petek (na fotografiji: ulice Zagreba, studeni 2020.)

Fond za obnovu Zagreba i okolice je nakon sedam tjedana intenzivnih priprema uspostavljen. On će voditi obnovu 6.500 privatnih objekata u Zagrebu i okolici oštećenih u potresu 22. ožujka, a na raspolaganju će mu biti 42 milijarde kuna (više od 5,5 milijardi eura) sredstava.

Kako je obnova hrvatske prijestolnice jedan o najkompleksnijih projekata u toj zemlji, čak i u Europi u ovom trenutku, ustrojava se antikoruptivni sustav trošenja novca koji će u potpunosti smanjiti mogućnost neprihvatljivog korištenja javnih sredstava, gdje su dva glavna oruđa služba za reviziju i služba za prevenciju prevara, izvijestio je njegov privremeni ravnatelj Damir Vanđelić na konferenciji za novinare u Zagrebu.

"Obnova počinje s tim da se radi elaborat, zatim projekti i nakon toga ide izvođenje. Elaborati i projekti bi trebali krenuti za nekih mjesec i po dana, a negdje pred ljeto bi trebali krenuti radovi. Neki radovi će početi i prije, a neki ljudi su počeli takozvanu samoobnovu, budući da su imali neka sredstva od pričuve u svojim zgradama, ili su zatražili povoljne kredite i započeli obnovu", pojašnjava Vanđelić.

Opozicija negoduje

Zagreb, studeni 2020.
Zagreb, studeni 2020.

Devet mjeseci je bačeno u vjetar, odgovaraju iz oporbe.

"Odgovornost je isključivo na premijeru Andreju Plenkoviću i hrvatskoj Vladi koji su rekli da je to državni projekt. Prošlo je devet mjeseci, i za devet mjeseci nisu napravili ništa! Građani su ostavljeni na milost i nemilost birokracije, da se snađu kako najbolje znaju i umiju. Da ne kažem da je 4.000 zagrebačkih obitelji bez grijanja i tople vode. Devet mjeseci iza potresa", ocjenjuje za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Građansko-liberalnog saveza (GLAS), vijećnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

Nezavisni zastupnik Renato Petek u izjavi za RSE hvali zagrebačke gradske vlasti što su do 1. listopada popravile sve oštećene škole i vrtiće, osim njih pet koji će trebati rušenje ili temeljitu rekonstrukciju, međutim što se tiče oštećenih kulturnih objekata, tu je situacija mnogo lošija.

"Mnogi muzeji i dalje stoje oštećeni. Projektna dokumentacija se tek radi, a to je ono što grad mora financirati samostalno. Što se tiče pomoći stanovništvu, grad je dijelio nešto cigli i crijepova po glavi stanovnika onima čiji su objekti bili oštećeni, kojima je to pomoglo da si pokrpaju svoje objekte. No, sama obnova očito još neko vrijeme neće krenuti i pomalo sumnjam u ovo što je rečeno da bi Fond za obnovu tako brzo profunkcionirao. Naime, u njemu naprosto mora raditi više ljudi da bi obradili sve prijave koje će krenuti, a Fond za sada ima samo privremenog ravnatelja i više nikoga", upozorava Petek.

'Ležeran odnos HDZ-ove vlasti'

Anka Mrak Taritaš ne može razumjeti ležeran odnos što ga HDZ-ove (Hrvatska demokratska zajednica) vlasti imaju prema rokovima za obnovu.

"Ako se zahtjevi za obnovu mogu podnositi do 2030. godine, onda je ovo projekt koji će trajati do kraja ovog stoljeća! Zamislite da je iza onog potresa u Zagrebu 1880-te godine završetak obnove bio negdje 2000-te. Ne karikiram, to je stvarno stanje. Dalje, kada raspišete natječaj za ljude, ljudi će se javiti, netko će se na taj natječaj i žalili, jel' da? Dakle, to će trajati, trajati i trajati bez želje da se riješi", kaže bivša ministrica.

Ali – to nije sve, dodaje.

"Sredstva dobivena od Europske unije za obnovu zgrada javne namjene moraju se realizirati u roku od 18 mjeseci. Halo! Gdje su projekti, gdje su troškovnici, gdje je bilo što? Nigdje", odgovara Anka Mrak Taritaš.

O potresu

Vrlo jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicentrom sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) na dubini od deset kilometara pogodio je Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati ujutro.

U potresu je jedna djevojčica poginula, a oštećeno je 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene.

Nakon potresa ocijenjeno je kao neupotrebljivo ili privremeno neupotrebljivo više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene i kulturne ustanove.

Neki ljudi su počeli takozvanu samoobnovu, budući da su imali neka sredstva od pričuve u svojim zgradama, ili su zatražili povoljne kredite i započeli obnovu, pojašnjava Damir Vanđeli.(Foto: Zagreb, studeni 2020.)
Neki ljudi su počeli takozvanu samoobnovu, budući da su imali neka sredstva od pričuve u svojim zgradama, ili su zatražili povoljne kredite i započeli obnovu, pojašnjava Damir Vanđeli.(Foto: Zagreb, studeni 2020.)

Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu. Razmjeri šteta procijenjeni su na 86 milijardi kuna (11,47 milijardi eura), što je oko 60 posto godišnjeg proračuna Republike Hrvatske.

Zagreb: Najjači zemljotres u proteklih 140 godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Najviše je razorena iznimno vrijedna visoko urbana struktura Zagreba, gdje se procjenjuje da su najveća oštećenja u gradskim četvrtima Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete.

Zemljotres u Zagrebu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:05 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG