Nakon što je Interpol ukinuo tri potjernice koje su na zahtjev Crne Gore bile raspisane za biznismenom Duškom Kneževićem i dvojicom osumnjičenih u predmetu "Državni udar", Aronom Šavivom (Aron Shaviv) i Džozefom Asadom (Joseph Assad), britanski advokat Tobi Kedmen (Toby Cadman) upozorava da bi zbog ovih povlačenja Interpol mogao prestati da prima dalje zahtjeve iz Podgorice.
"Interpol bi mogao da zatvori vrata Crnoj Gori jer je zabrinut da je cijeli sistem korumpiran", kaže Kedmen koji je zastupao Kneževića, Šaviva i Asada pred Interpolovom Komisijom za provjeru međunarodnih potjernica.
Komisija je 30. jula donijela odluku o brisanju Kneževićevog imena, a 13. avgusta za Šaviva i Asada, objavio je Kedmen u izjavi dostavljenoj medijima iz podgoričke televizije A1.
Ni nakon više od sedmicu od kako je objavljeno da odbjegli biznismen Duško Knežević, koga crnogorsko tužilaštvo tereti za više ozbiljnih krivičnih dijela, više nije na crvenoj potjernici Interpola, crnogorske institucije se nijesu oglasile.
Brisanje Duška Knežević sa Interpolove potjernice
Šestog avgusta je Kneževićev tim advokata iz Velike Britanije saopštio da je Interpol na sjednici Komisije za kontrolu međunarodnih potjernica, održanoj 30 jula ove godine, odlučio da povuče potjernicu protiv Kneževića uz obrazloženje, pored ostalog, da "postoji preovlađujuća politička dimenzija slučaja".
Odluka Interpola
Komentar Interopolove odluke Radio Slobodna Evropa (RSE) tražio je od Ministarstva pravde i Specijalnog državnog tužilaštva, ali ga do ovog trenutka nije dobio.
RSE je takođe ove institucije pitao koji će biti dalji koraci u slučaju Kneževića.
Prošle sedmice je RSE od Ministarstva unutrašnjih poslova i Interpola Crna Gora tražio informaciju da li će obnoviti potjernicu za Kneževićem. Međutim, iz ovih institucija RSE nije dobio nikakav odgovor.
Kneževićevi advokati zadovoljni odlukom Interpola
Kneževićev advokat u Velikoj Britaniji Tobi Kedmen je kazao da je Interpol na sjednici u julu ove godine uvažio njihov zahtjev i argumente za povlačenje potjernice koje je za odbjeglim biznismenom Crna Gora raspisala u februaru prošle godine.
"Interpol je došao do jasnog zaključka da je cijeli postupak politički motivisan i da predstavlja povredu procesnih ovlašćenja, odnosno zloupotrebu Interpola i da nije u skladu sa statutom i pravnim okvirom Interpola. To pokazuje da su crnogorske vlasti zloupotrebile svoja ovlašćenja kako bi targetirali nekoga ko se protivi trenutnom predsjedniku i vlasti Crne Gore", navodi Cadman.
Pročitajte i ovo: Crna Gora u nove izbore sa starim aferama
Zdravko Đukanović, Kneževićev advokat u Crnoj Gori, kaže za RSE da je povlačenje potjernica za Kneževićem bilo očekivano.
"To je pokazatelj da je u velikoj zabludi izvršna vlast u Crnoj Gori koja je mislila da će optužnice koje je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dizao pod njihovim nalogom, proći kontrolu međunarodnih institucija i instanci", navodi Đukanović.
Proces za ekstradiciju Kneževića u Londonu
Pitanje je kako će odluka Interpola o povlačenju potjernice za Kneževićem uticati na proces koji se po zahtjevu Crne Gore za njegovu ekstradiciju vodi pred sudom u Londonu.
Naime, krajem februara, Kneževićev advokatski tim je saopštio da je ročište, koje je trebalo da bude održano u maju, odgođeno za period od 7. do 11. septembra 2020.
Kako su objasnili, do pomjeranja je došlo zbog "potrebe da relevantni međunarodni i regionalni stručnjaci u oblastima politike i ljudskih prava u Crnoj Gori dostave nezavisne izvještaje, koji su neophodni za glavnu raspravu".
Pročitajte i ovo: Kako do izručenja Kneževića Crnoj Gori?
Inače, Kneževića u tom procesu pored Kedmena, koji je predsjednik Međunarodne Pravne Komore Guernica 37 i specijalista za međunarodno krivično pravo, ljudska prava i ekstradiciju, zastupa i Hjugo Kit (Hugo Keith) ekspert za ekstradiciju i finansijski kriminal.
Optužnice protiv Kneževića u Crnoj Gori
Protiv Duška Kneževića su u Crnoj Gori podignute tri optužnice – za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju.
Početkom 2020. godine, podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Kneževića u predmetu "Karbon" u kojem je navodno sa još četiri člana kriminalne grupe pričinio štetu kompaniji "Global Karbon" i pribavio protivpravnu korist od 1.942.000 eura.
Knežević je optužen i u predmetu "Aerodromi", gdje je sa direktorima njegove Atlas banke Markom Nikolićem i Dijanom Zečević, navodno Aerodrome Crne Gore oštetio za tri miliona eura.
Početak 2019. godine obilježila je afera "Koverat", kada je Knežević objavio snimak na kojem se vidi kako funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću predaje, kako je tvrdio, 97.500 eura.
Knežević tvrdi da su to pare za finansiranje izborne kampanje vlasti i da je to uradio u dogovoru sa liderom DPS-a i aktuelnim predsjednikom države, Milom Đukanovićem.
Pročitajte i ovo: Tužilaštvo CG: Knežević prao novac, Đukanovići ni pod sumnjom
Specijalno državno tužilaštvo u decembru 2019. godine podiglo je optužnicu i u tom slučaju.
Stijepoviću se na teret stavlja krivično djelo - pranje novca, dok je Knežević označen organizatorom kriminalne grupe.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bjesni rat između Kneževića i Đukanovića
Pale i dvije potjernice i za osumnjičene u slučaju 'Državni udar'
Advokat Tobi Kedmen je 13. avgusta saopštio da je Interpol ukinuo crvene potjernice za Aronom Šavivom i Džozefom Asadom, koje je Specijalno državno tužilaštvo povezivalo sa pokušajem terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.
Britanski advokat navodi da su i ovom slučaju razlog za povlačenje potjernice bile "politički motivisane potjernice".
RSE je na adresu kancelarija Interpola Crna Gora uputio pitanje da li su i zvanično obaviješteni o povlačenju potjernica za Aronom Šavivom i Džozefom Asadom, ali odgovor do danas nije dobio.
Ko je Džozef Asad?
Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. godine pokrenulo istragu protiv američkog državljanina Džozefa Asada, te raspisalo crvenu potjernicu, zbog sumnje da je navodno bio član kriminalne organizacije koja je oktobra 2016. organizovala pokušaj državnog udara u vrijeme održavanja parlamentarnih izbora.
Bivši operativac američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džozef Asad je pozvao Sjedinjene Države da odbiju zahtjev Crne Gore za njegovo izručenje.
Ime Džozefa Asada je pomenuto tokom suđenja u Podgorici političkim liderima opozicionog Demokratskog fronta (DF), ruskim državljanima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu i osam državljana Srbije koji su prvostepeno osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.
Pročitajte i ovo: Istraga protiv bivšeg pripadnika CIA za crnogorski 'državni udar'?Džozef Asad je, kako se moglo čuti na suđenju, trebalo da angažuje drugu američku bezbjednosnu kompaniju radi "evakuacije važnih pojedinaca iz Podgorice i obavio njihovo bezbjedno smještanje na udaljenu lokaciju odakle bi mogla da se dalje vodi operacija".
Asad je direktor bezbjednosne agencije registrovane u Abu Dabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji je suvlasnik njegova supruga Mišel Asad (Michelle Assad), takođe bivša agentica CIA-e.
A ko je Aron Šaviv?
Izraelac Aron Šaviv, marketinški stručnjak, bio je na konsultant izborne kampanje u Crnoj Gori 2016. godine opozicionog DF-a, čiji su lideri Andrija Mandić i Milan Knežević u Podgorici prvostepeno osuđeni na po pet godina zatvora.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je sredinom 2019. godine sumnjičilo britansko-izraelskog državljanina Arona Šaviva za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, te je protiv njega proširena istraga.
Pročitajte i ovo: Slučaj 'Šaviv': Institucije ćute, mediji nagađajuSpecijalni tužilac Saša Čađenović je tada objavio da je Šaviv "prihvatio da u okviru kriminalne organizacije preuzima i uplaćuje novac drugim pripadnicima kriminalne organizacije i sprovodi aktivnosti na teritoriji Crne Gore u cilju elektronske zaštite pripadnika kriminalne organizacije i fizičkog obezbjeđenja istih".
Tužilac je tada ustvrdio da je Šaviv, navodno, primio 1,5 miliona eura od češkog preduzeća čiji je izvršni direktor ruski državljanin. Šaviv je navodno angažovao Džozefa Asada za specijalne operacije u Crnoj Gori u vrijeme parlamentarnih izbora.
Pročitajte i ovo: Svi optuženi za 'državni udar' proglašeni krivim
Afera "Državni udar" obilježila je parlamentarne izbore u oktobru 2016. godine, kada su na izborni dan crnogorske bezbjednosne institucije uhapsile više državljana Srbije zbog sumnje da su pripremali nasilno rušenje crnogorske vlasti i, prema sumnjama Specijalnog tužilaštva, likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Tokom dvogodišnjeg suđenja, prvostepeno su osuđena dvojica ruskih državljana kojima se sudilo u odsustvu, lideri opozicionog DF-a i grupa srpskih državljana.
Niko od optuženih nije priznao krivično djelo za koje su bili optuženi.
Slučaj se nalazi na Apelacionom sudu koji bi trebalo da donese konačnu presudu.