Crna Gora je bez sumnje izašla kao pobjednik, ali ipak bih dodala u prvom poluvremenu odgovora i borbe sa COVID-19, kazala je u intervjuu za za Radio Slobodna Evropa šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na predlog IJZ u utorak, 2. juna proglasilo kraj epidemije COVID19 u Crnoj Gori. Tokom trajanja epidemije Crna Gora je prijavila 324 zaražena od kojih 315 izliječeno a devet je preminulih od COVID-19.
Pročitajte i ovo: Crna Gora proglasila kraj epidemijeRSE: Kada se i kako jedna zemlja proglašava za korona free državu?
Brajović: Status korona free ili status bez aktivnih slučajeva oboljelih Crna Gora je već ostvarila i postigla, što potvrđuju raspoloživi podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ). Upravo iz razloga što već jedan duži vremenski period u Crnoj Gori nema i nije bilo novih slučajeva obolijevanja. Osobe koje su bile oboljele su gotovo sve izliječene osim, u manjem broju slučajeva gdje je oboljenje na žalost završilo smrtnim ishodom.
Vanredan oprez i dalje neophodan
Moram da naglasim da ovo bez sumnje znači da je Crna Gora izašla kao pobjednik. Ali ipak bih dodala u prvom poluvremenu odgovora i borbe sa COVID-19. Sačuvani su životi i zdravlje građana što je vanredno važno. I to zahvaljujući činjenici što je Crna Gora zaista energično preduzela snažne mjere i fizičkog distanciranja i one sveobuhvatne javno-zdravstvene mjere kako bi se prekinuo taj lanac širenja infekcije u zajednici.
Međutim, nikako ne smijemo da zaboravimo da imamo posla sa pandemijom bez presedana, koja se uspostavila kao javno-zdravstveni izazov možda najveći od Drgugog svjetskog rata. Vidjeli smo bacila je na koljena i najjače zdravstvene sisteme zemalja širom Zapadne Evrope. Ali isto tako ne smijemo zaboraviti da je svijet i dalje u fazi pandemije. Ja se iskreno nadam da će ovim putem Crne Gore ići i druge zemlje, i da će broj zemalja bez aktivnih slučajeva obolijevanja biti sve veći. Ali moramo da imamo na umu činjenicu da je virus tu, pored nas. I drugo, moramo takođe, da imamo na umu da podaci iz globalnog sistema nadzora SZO ukazuju da veliki broj nedetektovanih slučajeva infekcije postoji i dalje, sa tim blagim simptomima.
I upravo zbog toga jedna od ključnih preporuka SZO vlastima jeste da je neophodno nastaviti agresivno i energično sa detektovanjem, testiranjem i praćenjem kontakata. Takođe, neophodan je vanredan oprez jer je rizik od vraćanja infekcije prisutan. Virus je u cirkulaciji unutar i između zemalja. I da bismo ovaj rizik sveli na minimum neophodno je da se dosljedno sprovedu sveobuhvatne javno-zdravstvene mjere. I ono što bih posebno naglasila i što ne smijemo da smetnemo sa uma je da niko i nijedna zemlja nije bezbjedna, dok svako ne bude bezbjedan.
RSE: Imajući u vidu činjenicu da je SZO u slučaju ebole 2014. izdala zvaničnu deklaraciju o kraju zdravstvene krize u nekoj državi, da li li je Crna Gora ispunila kriterijume SZO da dobije status korona free?
Brajović: SZO kao specijalizovana agencija za zdravlje i vrhovni zdravstveni autoritet na globalnom nivou je ta koja nakon evoluiranja raspoloživih epidemioloških podataka koje dobija iz različitih izvora iz zemalja članica kroz svoja ekspertska tijela zapravo odlučuje o tome: da li neki događaj, u ovom konkretno slučaju obolijevanje COVID-19 je prijetnja po javno zdravlje na globalnom nivou. I to je ono što je SZO kroz rigoroznu proceduru i kriterijume i učinilo 30. januara, kada smo proglasili vanrednu situaciju. Isto tako, rukovodeći se tim kriterijumima i procedurom, koja je jasno propisana Međunrodnim zdravstvenim pravilnikom SZO donijeće odluku i o kraju pandemije. Međutim, kako sad stvari stoje bez sumnje svijet čeka jedan duži vremenski period kada ćemo moći da donesemo takvu odluku.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rizik od izbijanja infekcije nije nula
RSE: Koji su rizici sada po Crnu Goru, ako su se stekli uslovi da se proglasi korona free državom?
Brajović: U principu Crna Gora kao i ostale zemlje širom svijeta kada uspiju da taj broj aktivnih oboljelih od COVID-19 svedu na nulu, one moraju imati na umu jednu jednako važnu činjenicu - a to je da rizik od izbijanja infekcije nije nula. Znači, sve dok u svijetu imamo virus u cirkulaciji, dok bukti i plamti pandemija rizik od izbijanja infekcije nije nula. Daleko od toga. Drugo, vrlo je izvjesno prema dokazima i podacima I znanjima sa kojima mi raspolažemo da ćemo biti svjedoci i ponovljenih talasa infekcije. I to najvjerovatnije u kombinaciji sa tom transmisijom, i to širenjem virusa niskog inteziteta.
Crna Gora kao zemlja u kojoj nema novih slučajeva obolijevanja od COVID-19 i kao primjer zemlje koja je, bez sumnje, ostvarila jedan vanredan uspjeh se nalazi na raskrsnici. I u suštini od našeg ponašanja zavisi u velikoj mjeri kojim će se putem nastaviti. Da li će to biti put normalizacije socio -ekonomskog života ili ćemo se vratiti u onaj period blokade i restriktivnih mjera. Važno je da zemlja brzo detektuje svaki sumnjivi signal koji se pojavi u zajednici. I ukoliko se desi takav slučaj da ga sistem nadzora brzo prepozna i da takav slučaj bude brzo testiran i izolovan i da se svi kontakati isprate. I da se zdravstveni sistem učini otpornijim i ojača na ovakav sistem šokova i kriza.
Pročitajte i ovo: U Crnu Goru prvog dana otvaranja granica ušla 492 strancaRSE: Iako Crna Gora očekuje turiste da li treba da zadrži mjere ograničenja, i da li su dovoljne mjere zaštite zabrana ulaska turistima iz zemalja koje imaju više od 25 oboljelih na 100.000 stanovnika?
Brajović: Priča oko otvaranjja granica je tema koja je u kontekstu tranzicije od stanja blokade ka nekoj novoj realnosti. I drugo, SZO je od samog početka insistirala na tome da sve te mjere popuštanja tog restriktivnog režima moraju da se postepeno, fazno uvode. Ali je posebno važno da one moraju da budu fleksibilne. Što znači da ukoliko se bude ocijenilo da se rizik povećava onda i građani i sistem moraju da budu spremni da se možda napravi i korak unazad.
Drugo, moram da podsjetim da od kada je SZO proglasila pandemiju zvaničan stav do danas je je ostao nepromijenjen. Mi nijesmo preporučivali ograničavanje saobraćaja i zatvaranje granica. A ove mjere koje Crna Gora uvodi su mjere koje država pažljivo razmatra. I svakako ostaje na nacionalnim zdravstvenim vlastima da budno prate epidemiološku situaciju i da svakako balansiraju između očuvanja javnog zdravlja i benefita u smislu socio-ekonomskog oporavka.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.