Hrvatski građani izišli su u nedjelju na treće izbore za Europski parlament otkako je Hrvatska postala 28. članica Europske unije. Uz odaziv od tridesetak posto HDZ u Bruxelles šalje četiri zastupnika, socijaldemokrati isto toliko, a koalicija manjih stranaka lijevog centra, suverenisti i dva protestna pokreta po jednog zastupnika. Velike stranke nikako ne bi smjele biti zadovoljne ovim rezultatima, kažu analitičari.
Pročitajte i ovo: Jačanje nacionalista, ali proevropski blok ima većinuHrvatski građani birali su u nedjelju europarlamentarce, ali i stranke i hrvatska politička javnost ove europske izbore razumiju i kao uvertiru za predstojeće predsjedničke, i nakon toga parlamentarne izbore. Novinar riječkog „Novog lista“ i dobar poznavatelj hrvatske političke scene Dražen Ciglenečki kaže za Radio Slobodna Europa da je od broja osvojenih mandata puno važniji postotak glasova kojeg je pojedina stranka dobila. HDZ je dobio nepunih 23 posto glasova.
„To će enormno oslabiti poziciju premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, i pitanje je - koji će biti sljedeći potezi koje će on povući? Iduće godine su izbori za Sabor, i HDZ bi morao taj postotak 'navući' za barem desetak postotnih poena, recimo na 32 – 33 posto. Koliko je to realno? Ja mislim da nije. Pred Plenkovićem je jedno jako teško i komplicirano razdoblje“, kaže Ciglenečki.
"Pred Plenkovićem je jedno jako teško i komplicirano razdoblje“, kaže Ciglenečki
Socijaldemokrati slave zbog osvojena četiri mandata, a ne tri, kako se očekivalo, i zbog toga što su pobijedili u četiri najveća hrvatska grada. Ciglenečki upozorava da je nepunih 19 posto osvojenih glasova najgori rezultat te stranke u ovom stoljeću.
„To što oni slave taj rezultat - to je najbolja ilustracija na koje niske grane je spala ta stranka. Jer – eto – pred koji mjesec ankete su im davale 13-14 posto glasova. Iz te perspektive se sadašnjih 18 i nešto posto glasova zaista čini kao veliki uspjeh i razlog da njihov predsjednik Davor Bernardić zaplače od sreće, ali – kažem – varljiva je to sreća.“
Pročitajte i ovo: Hrvatska i izbori za EP: Bitka za svakog zastupnikaSociolog Ivan Rimac u izjavi za HRT relativni uspjeh socijaldemokrata tumači time da su na listu stavili poznata imena koja su se već dokazala u Bruxellesu, a neuspjeh HDZ-a- nepoznatim imenima koja je Plenković stavio na listu, i rasipanjem glasova na više stranaka desnog centra i desnice.
„Ovdje treba dodati još jednu izuzetno važnu stvar - Katolička crkva je u posljednje vrijeme oštro kritizirala Plenkovićev liberalni stav, i ono što smo inače imali kao sinergiju Katoličke crkve i HDZ-a u ovom trenutku je izostalo, pa je dio glasova krenuo prema krajnjoj desnici. Imali smo i prolajfersku manifestaciju 'Hod za život' u subotu - na dan izborne šutnje - u Zagrebu, koji je bez obzira na sva negiranja ipak bio jedna promocija desnijih političkih opcija od one opcije koju zastupa premijer Plenković“, kaže Rimac.
Po jedan mandat dobila su dva protestna pokreta - Živi zid i lista najvećeg iznenađenja ovih izbora - donedavnog suca Mislava Kulakušića, koji nakon osvajanja jednog mandata u Europskom parlamentu najavljuje koncentriranje vlasti u jednoj osobi i rješavanje svih bitnih problema Hrvatske. Kandidirat će se na predsjedničkimi parlamentarnim izborima, najavljuje da će postati premijer i u svojoj vladi držati resore unutarnjih poslova i pravosuđa:
„Ja moram kao premijer istovremeno biti onaj koji drži većinu u Saboru od 76 ruku! Ne želim imenovati druge ljude koje ću svako jutro pozivati na sastanak i onda im kao maloj djeci govoriti što bi oni trebali raditi. To ću ja sve preuzeti.“
Pročitajte i ovo: Šaškor: Ishod evropskih izbora u Hrvatskoj zna se unaprijedU Europski parlament ušla je samostalno i desna Ruža Tomašić, koja je već odradila jedan mandat u Bruxellesu, gdje je dospjela na listi HDZ-a. Sada je izabrana na listi suverenista. Jedan mandat dobila je i Amsterdamska koalicija stranaka lijevog centra.
Izlaznost je porasla za punih 20 posto prema prošlim europskim izborima, ali to samo znači da je umjesto 25, izišlo nešto manje od 30 posto birača, dok je europski prosjek na ovim izborima bio 51 posto. Po izlaznosti lošije su samo Slovenija, Češka i Slovačka. „To je posljedica stalnog zanemarivanja europskih tema, tema koje se tiču cijele Europske unije i lošeg tumačenja europske politike kao 'diktata Bruxellesa',“ kaže Rimac.
„Britanci su na osnovi toga u stvari i dobili referendum za izlazak iz Europske unije, jer je 'Blame it to the Bruxelles' (Bruxelles je kriv za sve) bila strategija koja je dovela do Brexita. Naši političari stalno ponavljaju tu istu pogrešku i sada im se to vraća“, zaključuje.