Međunarodna i stručna javnost u Crnoj Gori oštro je reagovala na predlog Vlade Crne Gore koji ima tendenciju da gotovo svi podaci državnih institucija mogu biti proglašeni tajnim. Osim 25 nevladinih organizacija koje su zahtjevale od Vlade da povuče izmjene Zakona o tajnosti podataka, isti zahtjev je uputila i međunarodna organizacija Transparency international koja procjenjuje da će se time narušiti napori u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.
Međunarodna organizacija Transparency International, apelovala je na Vladu Crne Gore da povuče amandmane na Zakon o tajnosti podataka, jer kako su naveli, time bi se narušili zakoni o slobodi informisanja i napori u borbi protiv korupcije u zemlji i preporučila Vladi da uskladi promjene zakona sa ustavom zemlje i međunarodnim standardima i obavezama Crne Gore prema međunarodnim konvencijama.
Pročitajte i ovo: Politička korupcija kao politički korovPredsjednica Transparency interenational-a Delia Ferreira Rubio je saopštila da je duboko razočaravajuć nedostatak javne rasprave i stručnih konsultacija u izradi amandmana za izmjene Zakona o tajnosti podataka i ukazala na posljedice ukoliko takav zakon bude usvojen.
"Ako Vlada usvoji ovaj nacrt zakona, biće skoro nemoguće za medije i civilno društvo da registruju korupciju i druge povrede zakona. Ni pod kojim uslovima ne treba zakonom omogućiti da Vladina agencija funkcioniše na korumpiran način, pod velom tajnosti. Nedostatak javne rasprave i ekspertske analize u procesu izrade izmjena zakona je takođe duboko zabrinjavajuć”, rekla je predsjednica Transparency Internationala Ferreira Rubio.
Ustavnom Crne Gore se može ograničiti pravo pristupa informacijama ukoliko je to u interesu: zaštite života; javnog zdravlja; morala, privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane države, spoljne, monetarne i ekonomske politike. U najnovijim izmjenama Zakona o tajnosti podataka Vlada je uvela još jedno ograničenje pristupa informacijama ukoliko one štete “ostvarivanju funkcije organa”. Upravo ovaj navod, kojim se uvodi novi osnov za proglašavanje podataka tajnim, je bio povod da 25 crnogorskih nevladinih organizacija konstatuje da je odredba neustavna i upute poziv Vladi Crne Gore da povuče Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka iz procedure, organizuje javnu raspravu i uskladi taj dokument sa međunarodnim standardima.
U za sada jedinoj reakciji iz Vlade, premijer Duško Marković je na direktnio pitanje novinara saopštio da će sačekati raspravu u parlamentu, a onda odlučiti kako će se odnijeti prema izmjenama zakona.
“Registrovao sam to zapažanje, prigovor, snažan prigovor. Taj Zakon će biti uskoro na parlamentarnom odboru. Vidjećemo kakva će biti rasprava. Mogu da vas uvjerim da nećemo ići u parlament sa usvajanjem zakona dok ne razjasnimo svaki prigovor i svaku činjenicu na koju se takav prigovor oslanja. Nema potrebe to da radimo, nemamo šta da krijemo. Prema tome, ako se zaista pokaže da su prigovori osnovani zakon ćemo vratiti na ponovnu proceduru i raditi na njemu ispočetka”, rekao je premijer Marković.
Ako se zaista pokaže da su prigovori osnovani zakon ćemo vratiti na ponovnu proceduru i raditi na njemu ispočetka: Duško Marković
Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Slavoljub Šćekić je ocjenio da ukoliko zakon o tajnosti podataka bude usvojen u predloženoj formi svaka institucija može da spriječi pristup informacijama proglašavajući ih internom tajnom.
“Sada svaki organ u državi može da ne dozvoli pristup informacijama proglašavajući nešto internom tajnom. Ne više ni službenom tajnom, ne više iz razloga bezbjednosti, ne više iz nekih visokih poriva, nego najobičnijom internom tajnom. Taj zakon o tajnosti podataka koji se u međuvremenu priprema, još će rigidnije pogoditi polje istraživačkog novinarstva i još više podići barikade istraživačkim novinarima da ne mogu da dođu do informacija. Kako se skraćuje put ka Briselu na isti način se sužavaju medijske slobode, a samim tim i građanske slobode”, ocijenio je Šćekić.
Dodatna spornost predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka, za Veselina Radulovića iz MANS-a je što u novom rješenju Direkcija koja je do sada nadzirala zakonitost u određivanju tajnosti podataka, gubi tu kontrolnu funkciju:
“Prema Vladinom predlogu izmjena zakona, Direkcija treba samo da kontroliše da li se ti tajni podaci adekvatno čuvaju, odnosno da li su obezbjeđeni na pravi način da javnost o njima ne zna. To je prostor da izvršna vlast i državni organi u budućnosti skrivaju niz informacija i skrivaju korupciju”.
Pročitajte i ovo: Korupcija oštro oborila index ekonomske slobode Crne GoreKako je ranije saopštila za Radio Slobodna Evropa Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa, novim izmjenama je potencijalno moguće da Vlada i njene institucije neće imati obavezu ni da obrazlože zbog čega odbijaju određeni zahtjev za pristupom informacijama. Bajramspahić ocjenjuje da se radi o dodatnom otuđivanju državnih organa od građana:
“Kao da Vladu mrzi da se uopšte bavi zahtjevima građana za pristup informacijama, pa je na ovaj način omogućila državnim organima da ne moraju da se bave obrazloženjima. Jednostavno mogu da kažu da će objavljivanje informacije ugroziti ostvarivanje funkcije organa, bez ikakvih detaljnijih informacija na koji način konkretno”.