Predsjedništvo Bosne i Hercegovine krajem mjeseca putuje u prvu službenu posjetu u Brisel, a da nema niti jedan usaglašen stav oko budućnosti evropskih integracija u zemlji iz koje dolaze.
Nova vlast i tri mjeseca nakon izbora nije konstituisana na federalnom i državnom nivou, a već danima jedni druge uslovljavaju za njeno formiranje.
Tako je član bh. Predsjedništva Željko Komšić uslovio imenovanje prvog čovjeka Vijeća ministara BiH NATO integracijama, a onda je lider HDZ-a Dragan Čović kazao kako bez izmjena Izbornog zakona nema nove vlasti.
Pročitajte i ovo: Političkim ucjenama do formiranja vlasti u BiHZbog toga se nameće i pitanje - zbog čega uopšte Kolektivni šef države putuje u Brisel i kakve odgovore može ponuditi visokim evropskim zvaničnicima, kada se zna da reforme stagniraju i da niko više ni ne pominje šta se dešava sa dodatnim pitanjima iz Upitnika Evropske komisije.
Za Zijada Bećirovića, jednog od direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, potpuno je bespredmetno pominjati kako će se tročlano Predsjedništvo još jednom pokazati u pravom svjetlu u Briselu, u kojem se samo deklarativno zalažu za Evropsku uniju, a u suštini niko ništa ne radi konkretno kada je o tom pitanju riječ.
Na naše pitanje može li se od zvaničnog Brisela očekivati da "prodrma" bh. lidere kako bi i u konačnici počeli djelovati, Bećirović odgovara:
„Ono u što ja vjerujem jeste da pojedine države regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, jedan dio političkih struktura želi da promijeni geopolitičku orjentaciju Bosne i Hercegovine, a to nije ni NATO, ni Evropska unija. Ukoliko Evropska unija ne reagira na to, a posebno nakon izbora u Evropskoj uniji, kada će se na jesen konstituirati novi organi EU, Evropska komisija i Evropski parlament, mislim da ova regija može biti izgubljena za Evropsku uniju. Tako da je sada na potezu EU, jer ovakvo stanje neće biti održivo ni u Bosni i Hercegovini, ni u drugim državama regije“, kaže Bećirović.
Pročitajte i ovo: BiH između Istoka i Zapada oko ulaska u NATOIstovremeno, na bh. političkoj sceni je takva situacija da vlada potpuno nepovjerenje i da jedni drugima postavljaju uslove koji se ne ispunjavaju već godinama. Krajnji cilj svega toga, prema riječima komunikologa Mladena Bubonjića, jeste obnašanje vlasti i moć da raspolažu sa svim resursima zemlje, a ne njen boljitak.
„Sve te političke nesuglasice koje nosioci političkih funkcija, u ovom slučaju nosioci etnički političkih funkcija, prenose na društvo i narod. Vlast sama po sebi u demokratskim procesima nije problem, jer je ona smjenjiva, ali kada oni nesloge i svoju ličnu pretenziju za obavljanje vlasti pretvore u etničke razmirice i to prenesu na društvo, narod bude zamađijan svim tim nevažnim stvarima, a ono što se njima stvarno dešava ispred očiju - što im opada životni standard, što im svakim danom odlazi sve više ljudi iz zemlje, i to njihovih bliskih srodnika, to ne primjećuju, baš zbog toga što oni koji su dobili vlast sve su to pretvorili u lične afinitete, ličnu borbu za vlast, zanemarujući opšti boljitak“, ističe Bubonjić.
"Oni koji su dobili vlast sve su to pretvorili u lične afinitete, ličnu borbu za vlast, zanemarujući opšti boljitak“, ističe Bubonjić.
Ako je ocjena da su bh. političari zabavljeni svojim ličnim borbama za moć i vlast, onda je vrlo vjerovatno kako u sadašnjoj konstalaciji odnosa na bh. političkoj sceni, evropska perspektiva države njene izabranike vlasti ni ne zanima.
Pročitajte i ovo: Hasić: Diplomatske 'Igre prijestolja' u BiHKako ističe direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Lejla Ramić Mesihović, bila bi sretna kada bi njen Kolektivni šef države, koji se finansira od sredstava poreskih obveznika, u Brisel otišao kako bi prezentovao napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji i da kažu šta će sve uraditi.
„Ono što smo vidjeli u dosadašnjim istupima su bili konfliktni stavovi članova Predsjedništva BiH. To nama ne pomaže, to pomaže njihovim dnevno-političkim pozicioniranjima kada se još uvijek odgađa formiranje vlasti na različitim novima u BiH. Ono što znam je da je kojim slučajem drugačije, da je u međuvremenu Bosna i Hercegovina napredovala u ovom procesu, da bi zapravo, ljudi koji trebaju ići krajem mjeseca u Brisel, trebalo biti stid za situaciju u koju su se doveli i za situaciju koju moraju da opisuju u zemlji koju vode, u ime njenih građana. Time ni na koji način ne ulazim u individualne afinitete i političke platforme, govoreći kao građanka Bosne i Hercegovine o tome gdje smo sad, a to je poprilično nigdje“, zaključuje Mesihović.