Kad je ekran bebisiterka

Podaci pokazuju da djeca u Crnoj Gori u prosjeku osam sati dnevno provode ispred nekog ekrana (ilustrativna fotografija)

Podaci pokazuju da djeca u Crnoj Gori u prosjeku osam sati dnevno provode ispred nekog ekrana, a većina za poslednjih 12 mjeseci nije bila nijednom u pozorištu, bioskopu, na koncertu ili na sportskom događaju. Stručnjaci poručuju da su podaci alarmantni jer ukazuju na značajno obrazovno i kulturno siromaštvo djece, i na činjenicu da roditelji djeci ne posvećuju dovoljno pažnje.

“Ne bi bilo dobro da doživimo ono što mi (odrasli, roditelji) njima danas dajemo. Kad budemo imali 80 ili 90 godina oni (djeca) da nam daju neki tablet i kažu: Evo ti đede tamo idi bleji u ovo, i zabavi se”, ovim riječima je muzičar Antonije Pušić poznatiji pod psedudonimom Rambo Amadeus ambasador dobre volje UNICEF-a za Crnu Goru prokomentarisao alarmantne podatke da djeca svakodnevno provode osam sati ispred ekrana, a da uz to 6 od 10 njihovih roditelja nije zabrinuto zbog toga.

Pročitajte i ovo: Vode li moderna sredstva komunikacije socijalnom autizmu

Podaci dobijeni prvim reprezentativnim nacionalnim istraživanjem “Birajmo šta gledamo” pokazali su da djeca uzrasta od 12 do 17 godina ispred različitih vrsta ekrana od mobilnog telefona do TV ekrana provedu osam sati dnevno. Zajedničko djeci i njihovim roditeljima je da najviše vjeruju televiziji mada se djeca prvo informišu preko interneta dok roditelji prve informacije traže na televiziji, pokazalo je istraživanje.

Ne bi bilo dobro da doživimo ono što mi (odrasli, roditelji) njima danas dajemo: Antonije Pušić

Iako jednu trećinu dana provedu ispred ekrana, 40 posto djece priznaje da teško prepoznaje netačnu vijest na televiziji, a to nije u stanju da učini ni jedna trećina roditelja, rekao je Vladimir Raičević direktor agencije Ipsos, koja je sprovela istrazivanje.

“Mislili smo da svi znaju sta je fake news, kao fenomen o kojem se priča već dugo. 50 posto roditelja i 34 odsto djece nije uopšte čulo za termin fake news. Ali i svi koji su čuli za ovaj termin ne znaju šta znači. Roditelji, njih 38 posto znaju šta je fake news i jedna četvrtina djece“, precizirao je Raičević.

Pročitajte i ovo: Propaganda ili vijest

Rambo Amadeus je ocijenio da djeca toliko vremena provode na internetu, i ispred ekrana, jer svaka druga njihova aktivnost podrazumjeva posvećivanje roditeljske pažnje.

“Zaista, obraćam se prije svega roditeljima da razumiju da je to praktično najjeftiniji način da vi djeci date da bleje u ekran 'po vas cijeli dan' jer bilo kakva druga aktivnost podrazumijeva neko posvećivanje pažnje djeci. Mi moramo djeci da posvetimo pažnju, pa ako ništa drugo a ono kad budemo stari ljudi, nesposobni, oni će nam malo vratiti te pažnje nazad koju mi njima danas dajemo“, kazao je Antonije Pušić.

Šef UNICEF-a za Crnu Goru Osama Kogali je ukazao na činjenicu da porodica ima najviše uticaja na djecu, pa je pozvao roditelje da iskoriste uticaj i razviju medijsku pismenost kod djece, medije da mališanima ponude kvalitetne sadržaje a institucije sistema da djeci potpuno besplatno omoguće gledanje kulturnih, obrazovnih i sportskih sadržaja.

“Moja poruka roditeljima u Crnoj Gori je da televizija i Youtube nijesu dobri bebisiteri ako djeca mogu da gledaju bilo kakav sadržaj”, kazao je Kogali.

Milanka je majka djevojčice koje pohađa osnovnu školu u Budvi koja smatra da djeca previše vremena provode na internetu. Komentarišući podatke dobijene istraživanjem kaže da je osam sati ispred ekrana previše, ali da je to “vrijeme donijelo”, i ocjenjuje:

“Ne da je mnogo, nego je to haos. Primjećujem kada je u pitanju čitanje, druženje... to je kod nje u manjim količinama. Činjenica je i da su u nižim razredima dosta opterećeni školskim obavezama ali čitaju malo, baš malo. I to uglavniom lektira i naravno, uz pomoć roditelja a i to na silu”, objasnila je Milanka.

I Ivana, majka dvije djevojčice rezultate ocjenjuje poražavajućim. “Kad dođu djeca iz škole moraju da ručaju i da završe svoj domaći, a ako nemaju ništa, onda idu da se igraju. Bar tako moja rade”, kazala je Ivana.

Pročitajte i ovo: Komunkacija nekada i sada: Brzina je ključna reč

Kulturi čitanja djeca se uče od roditelja, smatra majka troje djece Milanka Đurković koja kaže da svake noći čitaju, starija djeca za sebe a mlađe od 8 godina sa njom: “Svaku noć pred spavanje po dvije bajke.“

Poseban su alarm za društvo u cjelini podaci da u protekloj godini većina djece i njihovih roditelja nije pogledala nijednu pozorišnu predstavu, posjetila izložbu, bila u muzeju ili bioskopu, prisustvovala koncertu ili sportskom događaju.

Istraživanje, je pokazalo da svako peto dijete nije pročitalo nijednu knjigu, van obaveznog školskog gradiva, a nijednu knjigu nije pročitalo 43 odsto roditelja u Crnoj Gori, tokom poslednjih 12 mjeseci.

Ovi podaci upozoravaju, smatra šef UNICEF-a Osama Kogali:

“Ovi podaci su alarmantni. Oni ukazuju na značajno obrazovno i kulturno siromaštvo djece.”

Na pitanje RSE, kakvo društvo će Crna Gora dobiti za deset do petnaest godina ako se nastave sadašnji trendovi u vaspitanju i obrazovanju djece Rambo Amadeus odgovara:

“Dakle, ova današnja djeca ako nastavimo da ih tretiramo na ovaj način i da dozvolimo da ostanu neobrazovana, da nemaju brzi refleks za učenje i savladavanje izazova koje donosi budućnost ništa drugo neće biti nego praktično topovsko meso liberalnog kapitalizma. Šta to znači evo ti 300 eura mjesečno i ne radi ništa”, upozorio je Rambo Amadeus ocjenjujući da upravo ovakva istraživanja treba da pomognu da se izbjegne eventualno loš scenario u budućnosti.

“Očekujemo da će u bliskoj budućnosti pedest posto radnih mjesta koja danas postoje nestati, a da će da se stvori isto toliko novih koje ne možemo ni da zamislimo, pa će samo čovjek koji je široko obrazovan imati sposobnost da se brzo prilagodi. Tako da ja ne znam šta će biti i na koji način će društvo da se kreće”, kaže Antonije Pušić.