Slovenski mediji objavili su detalje slovenske tužbe protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije, u kojoj Hrvatsku tuže da neprimjenjivanjem arbitraže o granici krši pravnu stečevinu Europske unije, takozvani Acquis. Prvi komentari stručnjaka su podijeljeni, od toga da Slovenija nema šanse, do ocjene da bi – u slučaju da sud presudi protiv Hrvatske – to bio politički najbezbolniji način da Hrvatska prihvati odluku arbitraže.
Hrvatska neprimjenjivanjem arbitraže o granici sa Slovenijom krši pravo Europske unije, glavna je poruka slovenske tužbe protiv Hrvatske na Sudu Europske unije u Luksemburgu. Kako prenose mediji, Slovenija tvrdi da Hrvatska takvim postupanjem odbija vladavinu prava, sprječava Sloveniju da na svom teritoriju provodi pravo EU, i da krši uredbe EU o ribarskoj politici, među ostalim kažnjavanjem slovenskih ribara.
Hrvatska je izišla iz arbitraže oko granice sa Slovenijom kada se ustanovilo da su se slovenska predstavnica pred arbitražom i slovenski član arbitražnog sudišta dogovarali kako utjecati na ostale arbitražne suce da bi presuda bila u korist Slovenije. Hrvatska je iz arbitraže izišla, a arbitražni sud je nastavio s radom i donio presudu koju Slovenija prihvaća, a Hrvatska ne.
Pročitajte i ovo: Zagreb šuti o 'vrućem krumpiru' iz LjubljaneZamjenik ministrice vanjskih poslova u Milanovićevoj vladi, a sada socijaldemokratski potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora Joško Klisović za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je Sud Europske unije nadležan samo za rješavanje pitanja kršenja Acquisa među državama, pa su slovenski argumenti u tužbi nategnuti u tom smjeru, kako bi se omogućilo da sud bude za ovu temu nadležan.
"Čini mi se da cijela ta slovenska tužba polazi sa stajališta da je granica utvrđena i da je arbitražna odluka na snazi, što nije tako! Prema tome, ne mogu se onda iz te činjenice konstruirati argumenti da hrvatska policija krši Acquis praćenjem hrvatskih ribarica ili zaustavljanjem slovenskih ribarica. Tako da mi se čini da ni Slovenija nije baš ni sama uvjerena da Hrvatska krši Acquis, ali to je nužno potrebno dokazati da bi osigurala nadležnost suda u Luksemburgu. I to mi se čini da je jedini smisao svih argumenata koje su tamo iznijeli, a ja mislim da su oni vrlo tanki i klimavi i da - neće proći!, kaže Klisović.
Pročitajte i ovo: Spor Slovenije i Hrvatske: Bez incidenata, bez rješenjaDobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa, novinar Novog lista Denis Romac za Radio Slobodna Europa (RSE) podsjeća da se Europska komisija ne voli miješati u svađe svojih članica, da je po donošenju arbitraže njihov stav bio da je valja poštivati, ali kada je njihova pravna služba kasnije kazala da bi trebalo podržati slovensku tužbu, predsjednik Europske komisije Jean - Claude Juncker se na to oglušio.
"Postupak bi pred ovim sudom trebao biti gotov do početka 2020. godine, a bitnu će odluku sud donijeti mnogo ranije. Naime, je li ta tužba uopće - pravnim rječnikom rečeno - dopuštena i je li ovdje uopće riječ o kršenju europskog prava", kaže Romac.
"Na to je inače predsjednik Europskog suda i ukazivao pred nekoliko mjeseci kada je posjetio Zagreb i Ljubljanu. Upravo je to i tvrdio - da u ovom slučaju nije riječ o kršenju europskog prava i da bi se Slovenija trebala obratiti sudu na drugačiji način, pozivajući se na druge članske Europskog ugovora. Međutim slovenska strana to tada nije prihvatila", navodi Romac.
Pročitajte i ovo: Spor Hrvatske i Slovenije: Svatko je čuo što je htioOdluka ovog suda je obavezujuća, naglašava Romac,a moguća odluka da Hrvatska jest kriva i da mora primijeniti arbitražu uopće ne mora bili loša po Hrvatsku, jer - kaže - ni sama arbitražna odluka nije tako loša za Hrvatsku.
"Dapače, u većini spornih graničnih točaka ona zapravo puno više ide na ruku Hrvatskoj nego Sloveniji, ali zbog poznatih političkih razloga Vlada u Zagrebu nema hrabrosti to priznati i prihvatiti i implementirati takvu odluku", konstatira Romac.
A ako bi postojala takva odluka Europskog suda, koji nepoštivanje svojih odluka kažnjava visokim novčanim kaznama, Vlada bi imala izvrsnu obranu pred potencijalnim kritičarima s desna da su izdali nacionalne interese i popustili Sloveniji - da su samo poštivali odluku suda kako bi izbjegli još veće zlo.
U međuvremenu je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) odgovorilo na upit RSE. Kako kažu, "Slovenija je, temeljem čl. 259. Ugovora o funkcioniranju EU, tužila Hrvatsku zbog navodne povrede poštivanja vladavine prava i načela lojalne suradnje iz Ugovora o Europskoj uniji, te drugog EU zakonodavstva, jer ne primjenjuje i ne priznaje arbitražnu odluku o granici".
MVEP u odgovoru podsjeća "kako je ova slovenska tužba uslijedila nakon što je Europska komisija odlučila ostati po strani u procesu pokrenutom u ožujku ove godine od strane Slovenije kojim je ona od Europske komisije, temeljem već prije spomenutog članka 259., tražila mišljenje o tome je li Hrvatska, time što nije priznala, niti primijenila, arbitražnu odluku, povrijedila pravo EU. Na spomenutu pritužbu Slovenije Hrvatska je argumentirano odgovorila, a nakon čega je Europska komisija odlučila ne dati obrazloženo mišljenje o ovoj slovenskoj pritužbi, što također potvrđuje da je riječ o bilateralnom pitanju koje bilateralno treba i riješiti".
U MVEP najavljuju da se hrvatski odgovor na slovensku tužbu priprema.
"Na njemu radi skupina stručnjaka iz područja europskog prava i međunarodnoga prava. U hrvatskom odgovoru bit će detaljno i argumentirano obrazloženo zašto Hrvatska svojim postupcima u vezi s arbitražnom odlukom nije prekršila načela iz temeljnih Ugovora EU kao ni druge propise EU", stoji u odgovoru Ministarstva na upit Radija Slobodna Europa.