Predstavnici Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, sa državljanstvom BiH, poslali su Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu novih 10 kolektivnih tužbi protiv Hrvatske zbog u ratu izgubljenih prava i diskriminacije prema Srbima u toj zemlji. Dok se u Udruženju nadaju da bi Sud u Strazburu, kao posljednja instanca, mogao da im pomogne, ima i onih koji ističu da se tužbe pišu pogrešno i da su mnoga potraživanja zastarjela.
Udruženje radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, sa državljanstvom BiH, u narednom periodu planira da preda još 50 kolektivnih tužbi Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv Republike Hrvatske. Tužbama se traži vraćanje izgubljenih stanarskih prava, priznavanje stečenih radnih prava kao i isplata zaostalih penzija, te rješavanje i drugih prava koje su izgubili Srbi izbjegli iz Hrvatske.
Predsjednik Udruženja Nikola Puzigaća nada se konačno pozitivnom odgovoru od Suda u Strazburu.
"Sve zemlje koje su ulazile u EU morale su učiniti nešto, Slovenija je morala isplatiti te radnike i zaostatke plata, a Hrvatska nije, ne znam zašto i kako. Nije morala vratiti ni stanarska prava, niti ličnu imovinu, ni ništa pod milim bogom. Dok su Bosna i Hercegovina i svi morali, a i na čekanju su zbog toga, i Srbija, itd.", navodi Puzigaća.
Konvoj Srba iz Hrvatske na ulazu u BiH 1995.
Prema podacima raznih udruženja, izbjeglim Srbima u Hrvatskoj nije vraćeno oko 30.000 stanova. Nezadovoljni su onim što im je, kroz program stambenog zbrinjavanja, ponuđeno kao alternativa. Tužbeni proces je preskup i predug, a na to sve, Srbi, prema tvrdnjama Puzigaće, i danas trpe razne oblike diskriminacije.
"Recimo, diskriminacija ljudi koji se vrate tamo, otkupljuju stanove tamo po, recimo, 500 evra po kvadratu, dok su Hrvati dobijali džabe, a i sada dobijaju. Dok Hrvat da 40 kuna, ovi daju recimo 400 kuna za ličnu kartu stranca, i tako dalje, znači, stvarno je diskriminacija prema Srbima i povratnicima", navodi Puzigaća i postavlja pitanje "koliko je, recimo, ostalo neisplaćenih plata i penzija".
"To je više od 20 godina. Penzija je, recimo, lična imovina i oni nisu isplaćivali ljudima. To je katastrofa što nam se dešava", ističe Puzigaća.
Udruženje je i ranijih godina podnosilo tužbe Sudu u Strazburu koje nisu urodile plodom. Tako je, na primjer, 2012. odbijeno desetak tužbi, a na tužbe podnesene 2015. godine nikada nije stigao odgovor iz Strazbura.
Advokat iz Banjaluke Slobodan Perić mišljenja je da su neka pitanja koja se pokreću tužbama jednostavno zastarjela, ali da je, kako ističe, najveći problem način na koji se podnose tužbe Evropskom sudu za ljudska prava.
"Prvo, eto, čim je rekao kolektivna tužba, naravno da neće. Ljudska prava su strogo lična prava i kako bih rekao, individualna. Ne možete vi ići u Strazbur sa kolektivnom tužbom. Dakle, da bi išao, i to je pravilo Suda u Strazburu, da biste se vi pojavili sa tužbom u Strazburu, morate proći institucije u državi, osim, znači, ako ne postoji djelotvoran pravni lijek u državi. Nisam učestvovao u pisanju tih tužbi, ali koliko znam iz ranije ovih 25 godina šta se dešavalo, najviše sam upoznat oko tih neisplaćenih penzija. To je nešto što je 100% trebalo presuditi u korist Srba, međutim, uvijek kad se napravi nekakav pametan zahtjev prema Hrvatskoj, onda se tu uvijek još nađe još stotinu nekih kao da ih je Hrvatska platila pa utrpaju svoje zahtjeve i naravno tu nikada kraja nema", rekao je Perić.
Perić smatra da bi pitanje ostvarivanja izgubljenih prava trebalo pokušati ostvariti pregovore sa Hrvatskom i uz pomoć eventualnog pritiska Evropske unije.
Perić je mišljenja da su neka pitanja koja se pokreću tužbama jednostavno zastarjela, ali da je, kako ističe, najveći problem način na koji se podnose tužbe Evropskom sudu za ljudska prava.
Sa druge strane, politički analitičar i aktivista za ljudska prava iz Zagreba Žarko Puhovski ističe da tužbe Srba, kao i priča o izgubljenim pravima uopšte ne dopiru do javnosti u Hrvatskoj.
"U Hrvatskoj javnosti je stav otprilike sljedeći - da su, u ratu se, naravno, dogodile razne povrede prava, ali da su te povrede, o kojima se govori sa srpske strane, zanemarive u odnosu na ono što je Hrvatska pretrpjela i Hrvati kao nacija, odnosno Hrvatice. Tako da je to jedna vrsta moralističkog argumenta 'šta se imaju oni javljati, oni su pod A počeli rat, i B bili su manje oštećeni'", navodi Puhovski.
Puhovski smatra da i da trenutno nije moguće pokrenuti čak ni dijalog sa Hrvatskom po pitanju izgubljenih prava izbjeglih Srba
"Jednostavno zato što je, objektivno, druga strana toliko dužna Hrvatskoj, a sve Srbe iz Hrvatske, i Srpkinje se pripisuje Srbiji, pa se onda kaže: 'Vi ste nama toliko dužni da je uopće neumjesno da govorite o tome da smo mi vama dužni' i to je otprilike stav", navodi Puhovski.
Pitali smo i Predsjednika Srpskog narodnog veća i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), te poslanika u Saboru Hrvatske Milorada Pupovca za stav o podnesenim tužbama Strazburu. Odgovorio nam je pismenim putem.
"Ti problemi postoje i ne rješavaju se. To znamo i s njima se nosimo. Kako izgleda tužba, ne znamo. Kao ni to što možemo od nje očekivati", napisao je Pupovac.
Nikola Puzigaća navodi kako je među izbjeglicama veliko nezadovoljstvo i zato što u borbi za svoja prava nemaju dovoljno podrške ni institucija BiH. Ljudi su ogorčeni, neće da pričaju, već pokušavaju tužbama nešto da riješe, zaključuje Puzigaća.