Tokom kampanje za predstojeće predsjedničke izbore u Crnoj Gori spoljna politika nije među pitanjima koja su u fokusu kandidata i javnosti. Može se reći da se kandidati, prema spoljnopolitičkim prioritetima, dijele na dvije grupe, a postoji i jedan koji ne pripada nijednoj.
Ipak, ne zbog neke ekvidistance, već zato što spoljnu politiku – nema.
- Predsjednička kampanja: Od selfija do ruskog uticaja u Crnoj Gori
- Predsjednički kandidati na Fejsbuku
Spoljna politika Crne Gore koju kreira Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića praktično se nije mijenjala dvije decenije.
Jedan od prioriteta Đukanovićeve spoljne politike je, od polovine devedesetih i razlaza sa tadašnjom politikom Slobodana Miloševića, bilo konstantno građenje i unapređivanje dobrih odnosa sa svim zemljama regiona, a na širem planu nedvosmisleno - prozapadna orijentacija i opredjeljenje za članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.
Sudeći po nedavnom govoru, Đukanović nema namjeru da nešto mijenja
Duboko u evrointegracionom procesu - sa 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja i tri privremeno zatvorena - Crna Gora je, u međuvremenu, postala punopravna članica NATO pakta.
Sudeći po nedavnom govoru, predsjednički kandidat vladajućeg DPS-a Milo Đukanović nema namjeru da nešto mijenja.
"Lično ću se zalagati sa svoje nove pozicije da u Crnoj Gori nastavimo sa politikom povezivanja i dobrosusjedstva i sa još tješnjom saradnjom u evropskim integracijama. Na to nas obavezuje i činjenica da je Crna Gora regionalni lider u tom procesu. Utoliko prije, mi imamo veću odgovornost da pomognemo svojim susjedima da svi zajedno brže napredujemo", izjavio je Đukanović prije nekoliko dana.
Socijaldemokratska partija (SDP) je još početkom devedesetih bila jedan od nosilaca antiratne i prozapadne politike, a sada, zahvaljujući ovoj partiji, Crna Gora prvi put u svojoj istoriji, među predsjedničkim kandidatima ima ženu. Spoljnopolitički prioriteti Draginje Vuksanović su ubrzavanje evrointegracijskog procesa Crne Gore i snaženje dobrih odnosa sa evropskim partnerima i državama regiona.
Ubrzavanje evrointegracijskog procesa: Draginja Vuksanović
"Evropska integracija je prioritet naše države i za to ću se snažno boriti kao i do sada. Članstvo Crne Gore u NATO je zatvoreno pitanje i u tom smislu, Crna Gora je postavila dobre temelje", kaže Vuksanović koja planira da, kao novoizabrana predsjednica, u prvu službenu posjetu ode u Brisel da bi se "uz pomoć evropskih partnera na najbrži mogući način smijenila autokratska vlast u Crnoj Gori".
"Nakon toga, planiram posjetu državama regiona jer su odnosi sa susjedima veoma važni", rekla je Vuksanović za RSE.
Mladen Bojanić je, nakon napuštanja sada vanparlamentarne Pozitivne Crne Gore, bio nezavisni opozicioni poslanik, a sada je kao nestranačka ličnost predsjednički kandidat većeg dijela opozicije koji čine partije raznorodnih ideologija: Demokratski front (DF), Demokratska Crna Gora (Demokrate), Građanski pokret URA (URA) i Socijalistička narodna partija (SNP).
U prvom redu - region: Mladen Bojanić
I Bojanić za RSE kaže da su mu Evropska unija i odnosi u regionu prioritet, ali spisak je ipak nešto duži.
"U prvom redu je region. Kao komšije moramo biti, prvenstveno ekonomski, uvezani. Naravno, Evropska unija je ta kojoj stremimo", kaže Bojanić, dodajući da "bi se trudio da ima dobre odnose i sa Rusijom i Kinom kao ogromnom nadolazećom ekonomijom i, naravno, Sjedinjenim Američkim Državama".
Glavni spoljnopolitički partner Crne Gore mora da bude Rusija: Dobrilo Dedeić
"Glavni spoljnopolitički partner Crne Gore mora da bude Rusija", ocijenio je nedavno predsjednički kandidat Srpske liste Dobrilo Dedeić, koji smatra da je međunarodna politika podložna strateškim promjenama i da je Rusija postala nezaobilazan svjetski faktor, uz Kinu perspektivno značajniji od Sjedinjenih Američkih Država.
Ne prihvata "rat protiv Rusije": Milačić
Kandidat sopstvene partije Prava Crna Gora Marko Milačić kaže da kao kandidat za predsjednika Crne Gore ne prihvata "rat protiv Rusije, politiku sankcija, politiku sukoba sa ruskim ili bilo kojim drugim narodom na svijetu".
"Želimo najbolje, pijateljske odnose sa svim državama u svijetu, ali i bratske odnose sa najbližim zemljama - Srbijom i Rusijom", izjavio je nedavno Milačić, koji se protivio ulasku Crne Gore u NATO, a i sada tvrdi da to pitanje nije završeno.
Za razliku od njega, predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač tvrdi da je pitanje članstva Crne Gore u NATO-u završeno, a da je njegovo potezanje samo borba za političke poene. Kalač kaže da će, ako bude izabran za predsjednika Crne Gore, u fokusu njegovog spoljnopolitičkog djelovanja biti EU i region.
"Evrointegracije su interes svih građana Crne Gore, a predsjednik ima važnu ulogu i ustavnu poziciju da redefiniše poziciju Crne Gore u regionu i da isforsira dovođenje regionalnih odnosa na nivo kompatiblnih sa težnjama Crne Gore u evropskoj integraciji", smatra Kalač.
Među sedam predsjedničkih kandidata postoji jedan koji kaže da spoljna politika trenutno ne interesuje ni njega ni građane Crne Gore. Privrednik Vasilije Miličković kaže da je dominantno opterećen unutrašnjim problemima Crne Gore.
"Crna Gora je zarobljena, privatna država i nijedan građanin u ovom trenutku nema interes da gleda preko granice dok se ovaj užas u Crnoj Gori ne riješi", rekao je Miličković.