Izvor: Glas Amerike
U Spoljnopolitičkom odboru američkog Senata održan je pretres o pristupanju Crne Gore NATO-u, na kojem je snažno podržano proširenje Alijanse na 29. članicu.
O višestrukom značaju članstva Crne Gore u Alijansi, svjedočili su zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Brajan Ji i zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu Majkl Karpenter, koji su saglasni u ocjeni da je Crna Gora spemna da bude članica NATO-a.
"Crna Gora je pokazala da je njen evroatlantski put neokolebljiv", poručio je Ji i istakao da je Crna Gora preduzela značajne korake u rešavanju problema korupcije i organizovanog kriminala, te napravila velike pomake u ispunjavanju NATO standarda, implementacijom reformi u odbrambenom, obavještajnom i bezbjednosnom sektoru.
"Od dobijanja pozivnice, Crna Gora je uložila ogromne napore da pokaže da je spremna da bude produktivna članica NATO-a. Njeno članstvo će biti podrška većoj integraciji, demokratskim reformama, trgovini, bezbjednosti i stabilnosti svih njenih susjeda, što će cjelokupni region Balkana približiti ostvarenju američkog strateškog cilja – Evrope cjelovite, slobodne i u miru", kategoričan je američki zvaničnik.
Naveo je i da Crna Gora trenutno troši 1,68 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) na odbranu, da će to naredne godine biti povećano na 1,72 odsto te da će do 2024. godine dostići cilj od dva odsto BDP-a.
Majkl Karpenter je naveo da je Crna Gora transformisala svoju vojsku da bi bila kompatibilna sa NATO-om, sprovela neophodne reforme i iskazala solidarnost sa saveznicima, učešćem u stranim misijama i usklađivanjem spoljne i bezbjednosne politike sa onom koju zastupa Alijansa.
"Crna Gora kao 29. članica Alijanse, dalje će doprinijeti bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i pokazati ostalim zemljama u regionu, koje žele članstvo u NATO i EU, da se isplati sprovoditi teške, ali i neophodne reforme. Pristupanje Crne Gore NATO-u takođe će jasno pokazati posvećenost Alijanse politici otvorenih vrata", naglasio je Karpenter.
Proširenje NATO-a na Crnu Goru podržali su senatori iz obje stranke, koji su prisustvovali pretrestu. Republikanski senator iz Viskonsina Ron Džonson ocijenio je da je riječ o veoma značajnom koraku, uz opasku da je NATO naročito važan danas u svijetlu "ozbiljnih prijetnji od radikalnog islamističkog terorizma i ruske agresije".
Podsjetio je da je Moskva upozorila Crnu Goru da će uzvratiti na njene težnje da se pridruži NATO-u, te da je odlučna da spriječi ostale aspirante da dalje napreduju ka članstvu u Alijansi.
"Ruske primjedbe nisu legitimne. NATO je i dalje isključivo odbrambena alijansa i izuzetna snaga za stabilnost Evrope", rekao je Džonson.
"NATO mora da se čvrsto drži principa da odluku o članstvu u Alijansi ne može da blokira treća strana. To je naročito važno kada Rusija pokušava da podrije demokratski izabrane vlade koje žele da se integrišu u evroatlantske institucije", istakla je demokratska senatorka iz Nju Hempšira Dženi Šahin.
Rusija i njeno protivljenje proširenju Alijanse su tokom pretresa najviše interesovali američke senatore, koji su zvaničnike Stejt Departmenta i Pentagona ispitivali o razlozima za takav stav Moskve, s obzirom na to da Crna Gora nije prijetnja za Rusiju. Takođe su bili zainteresovani za konkretne primjere miješanja Rusije, eventualni odgovor NATO-a na bilo koji pokušaj Moskve da kazni Crnu Goru i ruske investicije u zemlji.
Ji i Karpenter su u odgovoru na pitanja senatora naveli da Rusija pokušava da održi i proširi što veći uticaj u Evropi, uključujući i Balkan s kojim ima istorijske političke i ekonomske veze, te da zbog toga pokušava da spriječi region da se što više približi evroatlantskim institucijama.
"Pružanjem podrške nevladinim organizacijama i političarima koji su protiv članstva u NATO, Rusija je ponovo pokazala da je spremna da se miješa u pravo suverene zemlje da sama odlučuje o svojim savezima – uprkos činjenici da je Crna Gora udaljeno oko 800 milja od najbliže ruske granice i da joj ne predstavlja geopolitičku prijetnju", istakao je Karpenter i dodao da bi bi se crnogorskim članstvom odbacio "maligni" ruski uticaj na Zapadnom Balkanu i pokazalo da ni jedna treća zemlja nema pravo veta na odluku NATO-a da primi nove članice.
Pol: Ne treba prkositi Rusiji
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara naveo je da je cilj SAD da pomogne Crnoj Gori da ojača svoju ekonomiju i privuče incesticije iz Evrope i Amerike koje bi bile konkurencija ruskom biznisu.
Skepticizam u pogledu proširenja Alijanse, naročito eventualnog članstva Gruzije, jedini je izrazio republikanski senator Rend Pol, inače poznat po zalaganju za manju američku ulogu na međunarodnoj sceni. Pol smatra da treba dobro razmotriti i održati izbalansiranu debatu o procesu proširenja NATO-a, te da ne treba prkositi Rusiji.
"U sred smo sukoba u Siriji, gdje je prema mnogim analizama Rusija dio rešenja. Mislim da je jednostran i arogantan pogled na svijet kada smatramo da bi trebalo da pridružimo svakoga NATO-u", istakao je Rend Pol.
Na komentar senatora Pola, Hojt Brajan Ji je odgovorio da prijem svake zemlje u NATO ima određene implikacije, ali da vjeruje da nema negativnih posljedica članstva Crne Gore po američke interese.
O protokolu o pristanju Crne Gore NATO-u treba da se izjasni puni sastav Senata. Senatori ne očekuju probleme u tom procesu, mada još nije poznato kada bi to pitanje moglo da se nađe na dnevnom redu – prije pauze početkom oktobra ili posle izbora.