Crna Gora i dalje drži neslavno posljednje mjesto po procentu žena u politici u odnosu na zemlje regiona, a na političkoj sceni i u vlasti – većim dijelom i u opoziciji – ne postoji volja i spremnost da se takvo stanje mijenja što su pokazali i nedavno završeni lokalni izbori.
Na višegodišnje ignorisanje evropskih standarda u toj oblasti uporno ukazuju predstavnice javnog sektora i dijela političkih partija u Crnoj Gori.
Na kakve sve prepreke i priče nailazi žena koja odluči da se bavi politikom ?
“Ja hoću da se bavim politikom... Dozvolite mi to jer želim da mi moja država omogući da se bavim politikom. Ali, onda oni obično kažu - znaš politika je prljav posao i to nije za žene nego je to ipak više za muškarce. Ali ja kažem da politika ne mora da bude prljav posao, zavisi kako taj posao radiš. Onda oni kažu da je to tačno ali i dodaju da to mogu samo kvalitetne žene a njih je malo koje hoće da se bave politikom. Ja ih onda pitam da li je neko uradio istraživanje o tome koliko je kvalitetnih muškaraca koji se bave politikom“, kaže Nataša Vuković, poslanica SNP, koja govori na kakve sve stereotipe nailazi žena u Crnoj Gori koja odluči da joj politika bude profesija.
Iako su Ustav, kao i brojni zakoni, propisali obavezu rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u političkom životu Crne Gore, njih gotovo i da nema na rukovodećim pozicijama u partijama ili na mjestima odlučivanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
“U izvršnom odboru vladajuće DPS tek je nešto preko 10 posto žena. Od svih parlamentarnih stranaka najmanje su zastupljene u jednoj od najvećih opozicionih partija – Novoj srpskoj demokratiji. Najveća zastupljenost žena u crnogorskim političkim partijama je u SNP koja je najdalje otižla u procentu njihove zastupljenosti u stranci koja trenutno iznosi 30 posto.“
Upravo je tih 30 procenata žena na izbornim listama političkih partija brojka koja je propisana novim, reformisanim izbornim zakonodavstvom. No,da i same partije koje su usaglasile taj zakon ne poštuju njegovo slovo pokazuje činjenica da niti jedna partija nije dostigla tu kvotu na nedavno održanim lokalnim izborima u 12 crnogorskih opština.
Kolika je nezastupljenost žena u politici pokazuje i podatak da je Crna Gora na začelju ne samo u Evropi nego i u regionu sa nepuno 15 posto poslanica u Skupštini Crne Gore.
Ispred Crne Gore su Srbija sa preko 30 i Bosna i Hercegovina sa preko 20 posto.
Zanimljivo i ilustrativno je iskustvo Maje Raičević, iz Centra za ženska prava, čija je organizacija upravo na temu ženske zastupljenosti na izbornim listama podnijela amandman u vrijeme dugih i mukotrpnih pregovora o reformi izbornog zakonodavstva.
“Neću sada pominjati imena tih ljudi, ali mogu da kažem da smo čuli od poslanika koji su zastupali stav da njihove partije promovišu vrijednosti poput ravnopravnosti stavove koji su u stvari u potpunosti suprotni tome i moram reći da sam, iako te ljude znam od ranije, sama bila iznenađena koliko je taj stav tvrd i da se to nerazumijevanje za većim učešćem žena u političkom životu jako sporo mijenja“, kaže Raičević.
Slavica Striković, iz Ženske akcije, ukazuje da nije samo neophodno senzibilisati žene za pitanje njihove zastupljenosti u političkom životu Crne Gore. Treba raditi i na drugim frontovima i nikako ne treba zaobići muškarce.
“Stavljam akcenat na muškarce zato što ja nijesam neko ko misli da će puko povećanje broja žena u parlamentu bog zna kako povećati kvalitet života žena u Crnoj Gori i riješiti brojne ženske probleme i unaprijediti sve lošije zdravlje žena. Ne, ne sigurno zato što je fakat da i ovaj broj žena u Crnogorskom parlamentu, njih 12 među ukupno 81 poslanika su žene koje uglavnom imaju muški način razmišljanja. One će vam reći da su rodno senzitivne iako im oči govore da nijesu, ali njihove kolege njih ne razumiju. Mislim, ja baš nemam razmijevanja da kolege ne razumiju ako si ti 20 godina politički aktivna i do danas nijesi upsjela da senzibilizuješ svoje kolege“, objašnjava Slavica Striković.
Na višegodišnje ignorisanje evropskih standarda u toj oblasti uporno ukazuju predstavnice javnog sektora i dijela političkih partija u Crnoj Gori.
Na kakve sve prepreke i priče nailazi žena koja odluči da se bavi politikom ?
“Ja hoću da se bavim politikom... Dozvolite mi to jer želim da mi moja država omogući da se bavim politikom. Ali, onda oni obično kažu - znaš politika je prljav posao i to nije za žene nego je to ipak više za muškarce. Ali ja kažem da politika ne mora da bude prljav posao, zavisi kako taj posao radiš. Onda oni kažu da je to tačno ali i dodaju da to mogu samo kvalitetne žene a njih je malo koje hoće da se bave politikom. Ja ih onda pitam da li je neko uradio istraživanje o tome koliko je kvalitetnih muškaraca koji se bave politikom“, kaže Nataša Vuković, poslanica SNP, koja govori na kakve sve stereotipe nailazi žena u Crnoj Gori koja odluči da joj politika bude profesija.
Iako su Ustav, kao i brojni zakoni, propisali obavezu rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u političkom životu Crne Gore, njih gotovo i da nema na rukovodećim pozicijama u partijama ili na mjestima odlučivanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Milka Tadić Mijović
O tome da su u najjačim partijama i u vlasti i u opoziciji žene gotovo nevidljive govorila je Milka Tadić Mijović:“U izvršnom odboru vladajuće DPS tek je nešto preko 10 posto žena. Od svih parlamentarnih stranaka najmanje su zastupljene u jednoj od najvećih opozicionih partija – Novoj srpskoj demokratiji. Najveća zastupljenost žena u crnogorskim političkim partijama je u SNP koja je najdalje otižla u procentu njihove zastupljenosti u stranci koja trenutno iznosi 30 posto.“
Upravo je tih 30 procenata žena na izbornim listama političkih partija brojka koja je propisana novim, reformisanim izbornim zakonodavstvom. No,da i same partije koje su usaglasile taj zakon ne poštuju njegovo slovo pokazuje činjenica da niti jedna partija nije dostigla tu kvotu na nedavno održanim lokalnim izborima u 12 crnogorskih opština.
Kolika je nezastupljenost žena u politici pokazuje i podatak da je Crna Gora na začelju ne samo u Evropi nego i u regionu sa nepuno 15 posto poslanica u Skupštini Crne Gore.
Ispred Crne Gore su Srbija sa preko 30 i Bosna i Hercegovina sa preko 20 posto.
Zanimljivo i ilustrativno je iskustvo Maje Raičević, iz Centra za ženska prava, čija je organizacija upravo na temu ženske zastupljenosti na izbornim listama podnijela amandman u vrijeme dugih i mukotrpnih pregovora o reformi izbornog zakonodavstva.
“Neću sada pominjati imena tih ljudi, ali mogu da kažem da smo čuli od poslanika koji su zastupali stav da njihove partije promovišu vrijednosti poput ravnopravnosti stavove koji su u stvari u potpunosti suprotni tome i moram reći da sam, iako te ljude znam od ranije, sama bila iznenađena koliko je taj stav tvrd i da se to nerazumijevanje za većim učešćem žena u političkom životu jako sporo mijenja“, kaže Raičević.
Slavica Striković, iz Ženske akcije, ukazuje da nije samo neophodno senzibilisati žene za pitanje njihove zastupljenosti u političkom životu Crne Gore. Treba raditi i na drugim frontovima i nikako ne treba zaobići muškarce.
“Stavljam akcenat na muškarce zato što ja nijesam neko ko misli da će puko povećanje broja žena u parlamentu bog zna kako povećati kvalitet života žena u Crnoj Gori i riješiti brojne ženske probleme i unaprijediti sve lošije zdravlje žena. Ne, ne sigurno zato što je fakat da i ovaj broj žena u Crnogorskom parlamentu, njih 12 među ukupno 81 poslanika su žene koje uglavnom imaju muški način razmišljanja. One će vam reći da su rodno senzitivne iako im oči govore da nijesu, ali njihove kolege njih ne razumiju. Mislim, ja baš nemam razmijevanja da kolege ne razumiju ako si ti 20 godina politički aktivna i do danas nijesi upsjela da senzibilizuješ svoje kolege“, objašnjava Slavica Striković.