Na Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, ICJ-u, srbijanski pravni tim nastavio je drugi dan osporavati tužbu Hrvatske za genocid protiv države Srbije.
Drugi dan uvodne argumentacije, njemački profesori prava Andreas Cimerman (Zimmermann) i Kristijan (Christian) Tams izložili su sucima tezu srbijanskog pravnog tima – kako Međunarodni sud pravde nije nadležan za hrvatsku tužbu, budući da Srbija ne može biti odgovorna za zločine koji su se dogodili prije njezinog osnivanja kao države, odnosno 1992.godine , kada je stvorena Savezna Republika Jugoslavija, SRJ.
Profesor Cimerman je hrvatsku tužbu okarakterizirao kao retroaktivnu, budući da se većina incidenata iz optužnice dogodila 1991.godine. Prema njegovoj argumentaciji, Srbija kao država tada nije bila vezana međunarodnim pravilima, između ostalih i Konvencijom o genocidu.
„Srbija tvrdi da je nadležnost suda u ovom slučaju ograničen istraživati povrede Konvencije o genocidu samo od 27.travnja 1992.godine, trenutka kada je država postala vezana Konvencijom“, istaknuo je Cimerman u uvodnom dijelu.
U slučaju retroaktivne primjene pred sudom i zločini Prvog svjetskog rata
Srbijanski pravni tim osporavao je tvrdnje hrvatskog tima – kako je Srbija kao nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, SFRJ, nasljedila i obveze Konvencije o genocidu. Također, profesor Tams je od sudaca zatražio da se ne obaziru na tvrdnju hrvatskog tima – da bi nekažnjavanje genocida zbog pravnog vakuma na koji se Srbija poziva – poslalo poruku da se zločini mogu počiniti nekažnjeno prilikom stvaranja ili raspada država.
„Odbacujući tvrdnje Srbije kao formalističke Hrvatska nastavlja argumentirati – da bi se trebalo dozvoliti izvući desetljeća i stoljeća stare konflikte pred ovaj sud. Je li bi to bilo poželjno – ne znam, i to nije važno. Ali to sigurno nije što su tvorci sporazuma imali na umu. Ništa, ništa u samoj prirodi sporazuma ne zahtjeva da se Konvencija primjeni retroaktivno“, naveo je Tams spekulirajući kako bi se u slučaju prihvaćanja hrvatske argumentacije – pred ICJ-om našli i slučajevi iz vremena 1.svjetskog rata kao i zločini još iz „vremena kolonizacije“.
Tams je pri tom iznio tumačenje Konvencije prema kojem je njezina svrha „spriječiti buduće slučajeve genocida“, a ne procesuirati zločine koji su se već dogodili.
Na kraju argumentacije u utorak srbijanski pravni tim je istaknuo i da nema dokaza o genocidu na pobunjenom području Hrvatske, čak i ako bi se Konvencija o genocidu primjenila retroaktivno.
U nastavku argumentacije koja će trajati do kraja tjedna, srbijanski pravni tim će izložiti i svoju protutužbu za genocid protiv stanovništva srpske nacionalnosti prilikom akcije hrvatske vojske Oluja, 1995.godine.
Drugi dan uvodne argumentacije, njemački profesori prava Andreas Cimerman (Zimmermann) i Kristijan (Christian) Tams izložili su sucima tezu srbijanskog pravnog tima – kako Međunarodni sud pravde nije nadležan za hrvatsku tužbu, budući da Srbija ne može biti odgovorna za zločine koji su se dogodili prije njezinog osnivanja kao države, odnosno 1992.godine , kada je stvorena Savezna Republika Jugoslavija, SRJ.
Profesor Cimerman je hrvatsku tužbu okarakterizirao kao retroaktivnu, budući da se većina incidenata iz optužnice dogodila 1991.godine. Prema njegovoj argumentaciji, Srbija kao država tada nije bila vezana međunarodnim pravilima, između ostalih i Konvencijom o genocidu.
„Srbija tvrdi da je nadležnost suda u ovom slučaju ograničen istraživati povrede Konvencije o genocidu samo od 27.travnja 1992.godine, trenutka kada je država postala vezana Konvencijom“, istaknuo je Cimerman u uvodnom dijelu.
U slučaju retroaktivne primjene pred sudom i zločini Prvog svjetskog rata
Srbijanski pravni tim osporavao je tvrdnje hrvatskog tima – kako je Srbija kao nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, SFRJ, nasljedila i obveze Konvencije o genocidu. Također, profesor Tams je od sudaca zatražio da se ne obaziru na tvrdnju hrvatskog tima – da bi nekažnjavanje genocida zbog pravnog vakuma na koji se Srbija poziva – poslalo poruku da se zločini mogu počiniti nekažnjeno prilikom stvaranja ili raspada država.
„Odbacujući tvrdnje Srbije kao formalističke Hrvatska nastavlja argumentirati – da bi se trebalo dozvoliti izvući desetljeća i stoljeća stare konflikte pred ovaj sud. Je li bi to bilo poželjno – ne znam, i to nije važno. Ali to sigurno nije što su tvorci sporazuma imali na umu. Ništa, ništa u samoj prirodi sporazuma ne zahtjeva da se Konvencija primjeni retroaktivno“, naveo je Tams spekulirajući kako bi se u slučaju prihvaćanja hrvatske argumentacije – pred ICJ-om našli i slučajevi iz vremena 1.svjetskog rata kao i zločini još iz „vremena kolonizacije“.
Tams je pri tom iznio tumačenje Konvencije prema kojem je njezina svrha „spriječiti buduće slučajeve genocida“, a ne procesuirati zločine koji su se već dogodili.
Na kraju argumentacije u utorak srbijanski pravni tim je istaknuo i da nema dokaza o genocidu na pobunjenom području Hrvatske, čak i ako bi se Konvencija o genocidu primjenila retroaktivno.
U nastavku argumentacije koja će trajati do kraja tjedna, srbijanski pravni tim će izložiti i svoju protutužbu za genocid protiv stanovništva srpske nacionalnosti prilikom akcije hrvatske vojske Oluja, 1995.godine.