Godišnjica rušenja Berlinskog zida povod je za priču o zidovima, odnosno o podjelama koje dvije decenije opstaju u Crnoj Gori.
To podazumeva podjele, od nacionalnih preko podjela o državnom pitanju stigli smo do tačke u kojoj se ključna podjela odnosi na one koji bezuslovno podržavaju sve poteze vlasti i oni koji beskompromisno kritikuju društveno politički ambijent stvaran prethodnih dvadeset godina.
Od pada Berlinskog zida '89. godine crnogorsko društvo je bilo podijeljeno po nacionalnom pitanju na Srbe i Crnogorce. Dio populacije, političke stranke i intelektualne elite je pokušao da prevaziđe tu podjelu '96. godine stvaranjem političke grupacije Narodna sloga.
Narednih godina nacionalna podjela većine stanovništva je unifikovano na podjelu na unitariste ili suvereniste što je trajalo do referenduma o državnom statusu. Od referenduma do danas, odnosno 20 godina od pada Berlinskog zida stvorena je nova podjela društva koja je bacila u sijenku nekadašnje podjele po nacionalnom i državnom pitanju.
Danas su na jednoj strani oni koji apsolutno i bezuslovno podržavaju aktuelnu vlast i sve njene poteze i politički i društveni ambijent koji su posljedica prethodnih 20 godina, a na suprotnoj strani su oštri kritičari režima koji pretenduju da zauzmu mjesto vlasti. Uz sve periode podjela postojala je i treća i najmanja grupacija koja se zalagala za suočavanje s prošlošću, uvođenje demokratskih institucija i suštinsku promjenu društvenog i političkog ambijenta.
PODJELE SU POLITIČKI BEZOBRAZLUK
Ocjenjujući nekadašnje i današnje podjele u društvu vojni analitičar Blagoje Grahovac smatra da je uzrok današnjih podjela u Crnoj Gori izostanak suočavanja s prošlošću.
"I sada imamo jedan fenomen. Vlast koja je nesmjenjiva naprosto je zarobila veliki broj građananstva. Zarobila ga interesno, zarobila ga ideološki, zarobila ga nacionalno i u suštini ta većina koju vlast ima, nije u stanju ponuditi nikakvu demokratsku alternativu", ocjenjuje Grahovac.
Na drugoj strani, nalazi se opozicija čiji je jedan dio bio saučesnik politike zločina, a dio opozicije je lutao i nije postao valjana politička alternativa, kaže Grahovac, naglašavajući da sve podjele u Crnoj Gori mogu izazvali nepredviđene promjene.
"Iz svih podjela u Crnoj Gori koje ja najčešće zovem i političkim bezobrazlukom, a odnose se prvenstveno na jak nagon osvete prema političkim neistomišljenicima, što govori da je demokratija daleko, da će u suštini ti nagoni iliti politički bezobrazluci izroditi da se u Crnoj Gori u trenutku i nepredviđeno počnu dešavati promjene, a to je najgora varijanta jer i to sa sobom nosi rizike", kaže Grahovac.
"Poslije 20 godina tranzicije i tri i po godine nakon nezavisnosti u Crnoj Gori berlinski zidovi su i dalje ostali po raznim političkim, ekonomskim i religijskim šavovima. To je odnos koji je obesmislio i izbore kao demokratsku formu jer je godinama izvjestan", kaže profesor Ilija Vujošević i dodaje:
"Na jednoj strani vladajuća koalicija udobno sjedi koristeći monopole iz predberlinskog perioda, a razjedinjena opozicija za svoje neuspjehe optužuje intelektualce nazivajući ih kabinetskim konformistima. Zbog toga je u intelektualnim, političkim i građanskim krugovima sve prisutnija javna teza o potrebi formiranja demokratskog fronta ili trećeg puta koji bi odledio zamrznutu tv sliku i što prije, ako već nije kasno, pokrenuo novu stvaralačku razvojnu energiju u Crnoj Gori. Taj treći put treba definitivno da ukloni dosta krupne blokove zaostalog "Berlinskog zida“ u Crnoj Gori i da Crnu Goru harmonizuje kao pravednu i prosperitetnu zajednicu svih njenih građana."
Politički, društveni i nevladini krugovi koji nijesu svrstani u postojeće blokove stalno dobijaju pozive da se uključe u političku trku i izađu na političku scenu što, prema profesoru Vujoševiću, predstavlja miješanje uloge političara i uloge intelektualaca da reaguju na negativne pojave.
"To najbolje znaju oni koji su se eksponirali na par situacija, diskvalifikovani kao slabi, neostvareni, ljudi neprijatelji države i naroda i čega sve ne. To su ostaci toga dijela tih blokova koji su se kao stećci nanizali po Crnoj Gori", zaključuje Vujošević.
To podazumeva podjele, od nacionalnih preko podjela o državnom pitanju stigli smo do tačke u kojoj se ključna podjela odnosi na one koji bezuslovno podržavaju sve poteze vlasti i oni koji beskompromisno kritikuju društveno politički ambijent stvaran prethodnih dvadeset godina.
Od pada Berlinskog zida '89. godine crnogorsko društvo je bilo podijeljeno po nacionalnom pitanju na Srbe i Crnogorce. Dio populacije, političke stranke i intelektualne elite je pokušao da prevaziđe tu podjelu '96. godine stvaranjem političke grupacije Narodna sloga.
Narednih godina nacionalna podjela većine stanovništva je unifikovano na podjelu na unitariste ili suvereniste što je trajalo do referenduma o državnom statusu. Od referenduma do danas, odnosno 20 godina od pada Berlinskog zida stvorena je nova podjela društva koja je bacila u sijenku nekadašnje podjele po nacionalnom i državnom pitanju.
Danas su na jednoj strani oni koji apsolutno i bezuslovno podržavaju aktuelnu vlast i sve njene poteze i politički i društveni ambijent koji su posljedica prethodnih 20 godina, a na suprotnoj strani su oštri kritičari režima koji pretenduju da zauzmu mjesto vlasti. Uz sve periode podjela postojala je i treća i najmanja grupacija koja se zalagala za suočavanje s prošlošću, uvođenje demokratskih institucija i suštinsku promjenu društvenog i političkog ambijenta.
PODJELE SU POLITIČKI BEZOBRAZLUK
Ocjenjujući nekadašnje i današnje podjele u društvu vojni analitičar Blagoje Grahovac smatra da je uzrok današnjih podjela u Crnoj Gori izostanak suočavanja s prošlošću.
"I sada imamo jedan fenomen. Vlast koja je nesmjenjiva naprosto je zarobila veliki broj građananstva. Zarobila ga interesno, zarobila ga ideološki, zarobila ga nacionalno i u suštini ta većina koju vlast ima, nije u stanju ponuditi nikakvu demokratsku alternativu", ocjenjuje Grahovac.
Na drugoj strani, nalazi se opozicija čiji je jedan dio bio saučesnik politike zločina, a dio opozicije je lutao i nije postao valjana politička alternativa, kaže Grahovac, naglašavajući da sve podjele u Crnoj Gori mogu izazvali nepredviđene promjene.
"Iz svih podjela u Crnoj Gori koje ja najčešće zovem i političkim bezobrazlukom, a odnose se prvenstveno na jak nagon osvete prema političkim neistomišljenicima, što govori da je demokratija daleko, da će u suštini ti nagoni iliti politički bezobrazluci izroditi da se u Crnoj Gori u trenutku i nepredviđeno počnu dešavati promjene, a to je najgora varijanta jer i to sa sobom nosi rizike", kaže Grahovac.
"Poslije 20 godina tranzicije i tri i po godine nakon nezavisnosti u Crnoj Gori berlinski zidovi su i dalje ostali po raznim političkim, ekonomskim i religijskim šavovima. To je odnos koji je obesmislio i izbore kao demokratsku formu jer je godinama izvjestan", kaže profesor Ilija Vujošević i dodaje:
"Na jednoj strani vladajuća koalicija udobno sjedi koristeći monopole iz predberlinskog perioda, a razjedinjena opozicija za svoje neuspjehe optužuje intelektualce nazivajući ih kabinetskim konformistima. Zbog toga je u intelektualnim, političkim i građanskim krugovima sve prisutnija javna teza o potrebi formiranja demokratskog fronta ili trećeg puta koji bi odledio zamrznutu tv sliku i što prije, ako već nije kasno, pokrenuo novu stvaralačku razvojnu energiju u Crnoj Gori. Taj treći put treba definitivno da ukloni dosta krupne blokove zaostalog "Berlinskog zida“ u Crnoj Gori i da Crnu Goru harmonizuje kao pravednu i prosperitetnu zajednicu svih njenih građana."
Politički, društveni i nevladini krugovi koji nijesu svrstani u postojeće blokove stalno dobijaju pozive da se uključe u političku trku i izađu na političku scenu što, prema profesoru Vujoševiću, predstavlja miješanje uloge političara i uloge intelektualaca da reaguju na negativne pojave.
"To najbolje znaju oni koji su se eksponirali na par situacija, diskvalifikovani kao slabi, neostvareni, ljudi neprijatelji države i naroda i čega sve ne. To su ostaci toga dijela tih blokova koji su se kao stećci nanizali po Crnoj Gori", zaključuje Vujošević.