Većina političkih lidera u Bosni i Hercegovini nezadovoljna je ponuđenim rješenjima ustavnih promjena koje su im ponudili predstavnici Evropske unije i američke administracije na jučerašnjim pregovorima.
Tako je i praktično na sastanku u Butmiru potvrđeno kako nisu spremni na kompromis s obzirom na činjenicu da su ostali dosljedni stavovima koje su u proteklih desetak dana iznosili u javnosti.
Među najnezadovoljnijima je svakako premijer Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je 12 sati uoči sastanka objavio da ne prihvata butmirski paket. U izjavi nakon razgovora u Butmiru Dodik je rekao kako su razlike političkih lidera koje su danas prezentovane veće nego ikada:
„Paket koji je predložila međunarodna zajednica ne predstavlja ni osnov za razgovore oko ustavnih promjena, mada smo razgovarali o Skupštini, o Predsjedništvu, o nadležnostima, ali u principu, ne o detaljima,“ rekao je Dodik, koji je nakon razgovorao otputovao u Beograd gdje je prisustvovao akademiji povodom 65. godišnjice odlobođenja Beograda, kojoj je prisustvovao i ruski predsjednik Dmitri Medvedev.
Ništa manje nezadovoljan nije ni bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić.
Prvom čovjeku Stranke za BiH, uprkos ponuđenom dokumentu koji jača državne institucije, smeta što u njemu nije ukinuto entitetsko glasanje:
„To je entitetsko glasanje kao osnovni problem i dakle, kao osnovni problem još uvijek je u tom paketu. Bilo je riječi o tome da vidimo da li možemo prihvatiti ovaj paket kao minimum. Mi kao Stranka za BiH ne možemo.“
„Uvjetno, mi smo rekli da smatramo taj paket minimumom ispod kojega se ne može ići, ali da tražimo još određene dopune, svjesni da bi propast ovih razgovora bi značajno uticala na radikalizaciju prilika u zemlji, podjele, sukobe čiji karakter nije moguće predvidjeti.“
I predstavnici političkih stranaka sa hrvatskom većinom su od butmirskog paketa očekivali više.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže kako je pesimista da će sutra, na ponovnom susretu u Butmiru, bilo šta biti dogovoreno zbog oprečnih stavova koji su danas izneseni. Zbog toga je, kako ističe, predložio da se u srijedu, ako već ništa drugo ne može, donese neka vrsta deklaracije o Ustavu:
„Da pokušamo sa jednom deklaracijom o Ustavu BiH definirati određene principe koje bi trebalo uraditi sa vrlo jasnim opredjeljenjem za europski put BiH.“
Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:
„Proces mora završiti cjelovitom reformom Ustava jer zadržavanje postojećeg stanja BiH vodi praktički u konfederaciju dva unitarna, centralizirana entiteta. To je opasno za BiH, a neprihvatljivo potpuno za Hrvate.“
Ni predstavnici opozicionih stranaka nisu zadovoljni ponuđenim prijedlogom. Za potpredsjednika PDP-a Branislava Borenovića ponuđeni paket Evropske unije i američke administracije bio je preambiciozan:
„I pokazalo se da je Ustav previše ozbiljno pitanje i da ne postoji široka saglasnost stranaka oko toga kako i na koji način mijenjati Ustav.“
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija navodi da je loša vijest sa susreta u Butmiru što su predstavnici vladajućih stranaka mnogo dalje jedni od drugih nego što su to bili prije deset dana. Lagumdžija govori i o tome koja je dobra vijest:
„Dobra vijest je da su međunarodna zajednica i predstavnici međunarodne zajednice SAD-a i EU posvećeni tome da, ovo koliko god da traje, moraće se promijeniti stanje koje danas imamo u zemlji.“
Ponuđeno rješenje jača entitete?
Nisu samo političari nezadovoljni ponuđenim butmirskim paketom. To potvrđuje i izjava profesora ustavnog prava Kasima Trnke koji kaže da rješenje koje je ponuđeno jača entitete, a ne državu:
„U ovom paketu ne samo da se relativizira ta uloga entiteta nego ja mislim da se ona još više pojačava.“
Uprkos Trnkinom stavu, profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Ivan Šijaković kaže da dokument Evropske unije i američke administracije jača državu. Jedina zamjerka, prema Šijakovićevim riječima, jeste to što je međunarodna zajednica trebala bh. političare o tome izvijestiti puno prije butmirskog sastanka:
„Kako bi već obezbijedili podršku. A onako sada bojim se da će to biti dosta problematično jer neki su se već izjasnili da neće to prihvatati.“
Dugogodišnji novinar sarajevskog dnevnog lista “Oslobođenje” Mirko Šagolj ne vjeruje da će paket ustavnih promjena, koji kako-tako jača poziciju države u odnosu na entitete, dobiti zeleno svjetlo. Razlog tome je što političkim životom u BiH vladaju nacionalističke stranke, ističe Šagolj:
„Nacionalne stranke Bosnu i Hercegovinu mogu samo odvesti u podjelu. One su zbog toga i formirane.“
Sudeći prema izjavama aktera sastanka u Butmiru, gotovo je izvjesno kako Bosna i Hercegovina za sada neće dobiti novo ustavno rješenje. Sadašnja slika države tako najviše pogoduje liderima koji su i bili na razgovorima.
Oni će, kao i svaki put do sada, na opštim izborima u Bosni i Hercegovini sljedeće godine iskoristiti dejtonska ustavna rješenja koja im omogućavaju da u prvi plan stave nacionalnu retoriku i na taj način dobiju glasove birača.
Tako je i praktično na sastanku u Butmiru potvrđeno kako nisu spremni na kompromis s obzirom na činjenicu da su ostali dosljedni stavovima koje su u proteklih desetak dana iznosili u javnosti.
Među najnezadovoljnijima je svakako premijer Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je 12 sati uoči sastanka objavio da ne prihvata butmirski paket. U izjavi nakon razgovora u Butmiru Dodik je rekao kako su razlike političkih lidera koje su danas prezentovane veće nego ikada:
„Paket koji je predložila međunarodna zajednica ne predstavlja ni osnov za razgovore oko ustavnih promjena, mada smo razgovarali o Skupštini, o Predsjedništvu, o nadležnostima, ali u principu, ne o detaljima,“ rekao je Dodik, koji je nakon razgovorao otputovao u Beograd gdje je prisustvovao akademiji povodom 65. godišnjice odlobođenja Beograda, kojoj je prisustvovao i ruski predsjednik Dmitri Medvedev.
Ništa manje nezadovoljan nije ni bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić.
Prvom čovjeku Stranke za BiH, uprkos ponuđenom dokumentu koji jača državne institucije, smeta što u njemu nije ukinuto entitetsko glasanje:
„To je entitetsko glasanje kao osnovni problem i dakle, kao osnovni problem još uvijek je u tom paketu. Bilo je riječi o tome da vidimo da li možemo prihvatiti ovaj paket kao minimum. Mi kao Stranka za BiH ne možemo.“
Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića ponuđeni paket znači poboljšanje u odnosu na dejtonska rješenja, ali to, prema njegovim riječima, nije dovoljno jer ne rješava problem efikasnosti i funkcionalnosti institucija u BiH:
„Uvjetno, mi smo rekli da smatramo taj paket minimumom ispod kojega se ne može ići, ali da tražimo još određene dopune, svjesni da bi propast ovih razgovora bi značajno uticala na radikalizaciju prilika u zemlji, podjele, sukobe čiji karakter nije moguće predvidjeti.“
I predstavnici političkih stranaka sa hrvatskom većinom su od butmirskog paketa očekivali više.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže kako je pesimista da će sutra, na ponovnom susretu u Butmiru, bilo šta biti dogovoreno zbog oprečnih stavova koji su danas izneseni. Zbog toga je, kako ističe, predložio da se u srijedu, ako već ništa drugo ne može, donese neka vrsta deklaracije o Ustavu:
„Da pokušamo sa jednom deklaracijom o Ustavu BiH definirati određene principe koje bi trebalo uraditi sa vrlo jasnim opredjeljenjem za europski put BiH.“
Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:
„Proces mora završiti cjelovitom reformom Ustava jer zadržavanje postojećeg stanja BiH vodi praktički u konfederaciju dva unitarna, centralizirana entiteta. To je opasno za BiH, a neprihvatljivo potpuno za Hrvate.“
Ni predstavnici opozicionih stranaka nisu zadovoljni ponuđenim prijedlogom. Za potpredsjednika PDP-a Branislava Borenovića ponuđeni paket Evropske unije i američke administracije bio je preambiciozan:
„I pokazalo se da je Ustav previše ozbiljno pitanje i da ne postoji široka saglasnost stranaka oko toga kako i na koji način mijenjati Ustav.“
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija navodi da je loša vijest sa susreta u Butmiru što su predstavnici vladajućih stranaka mnogo dalje jedni od drugih nego što su to bili prije deset dana. Lagumdžija govori i o tome koja je dobra vijest:
„Dobra vijest je da su međunarodna zajednica i predstavnici međunarodne zajednice SAD-a i EU posvećeni tome da, ovo koliko god da traje, moraće se promijeniti stanje koje danas imamo u zemlji.“
Ponuđeno rješenje jača entitete?
Nisu samo političari nezadovoljni ponuđenim butmirskim paketom. To potvrđuje i izjava profesora ustavnog prava Kasima Trnke koji kaže da rješenje koje je ponuđeno jača entitete, a ne državu:
„U ovom paketu ne samo da se relativizira ta uloga entiteta nego ja mislim da se ona još više pojačava.“
Uprkos Trnkinom stavu, profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Ivan Šijaković kaže da dokument Evropske unije i američke administracije jača državu. Jedina zamjerka, prema Šijakovićevim riječima, jeste to što je međunarodna zajednica trebala bh. političare o tome izvijestiti puno prije butmirskog sastanka:
„Kako bi već obezbijedili podršku. A onako sada bojim se da će to biti dosta problematično jer neki su se već izjasnili da neće to prihvatati.“
Dugogodišnji novinar sarajevskog dnevnog lista “Oslobođenje” Mirko Šagolj ne vjeruje da će paket ustavnih promjena, koji kako-tako jača poziciju države u odnosu na entitete, dobiti zeleno svjetlo. Razlog tome je što političkim životom u BiH vladaju nacionalističke stranke, ističe Šagolj:
„Nacionalne stranke Bosnu i Hercegovinu mogu samo odvesti u podjelu. One su zbog toga i formirane.“
Sudeći prema izjavama aktera sastanka u Butmiru, gotovo je izvjesno kako Bosna i Hercegovina za sada neće dobiti novo ustavno rješenje. Sadašnja slika države tako najviše pogoduje liderima koji su i bili na razgovorima.
Oni će, kao i svaki put do sada, na opštim izborima u Bosni i Hercegovini sljedeće godine iskoristiti dejtonska ustavna rješenja koja im omogućavaju da u prvi plan stave nacionalnu retoriku i na taj način dobiju glasove birača.