Jovan Pejović iz Herceg Novog koji je početkom devedesetih, kako tvrdi, nezakonito uhapšen i zlostavljan u Hrvatskoj, potvrdio je za naš radio, da se crnogorsko državno tužilaštvo zainteresovalo za taj slučaj, iako u tužilaštvu zvaničan komentar na tu temu nije bilo moguće dobiti.
Crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo, kako je za naš radio potvrdio jedan od svjedoka u toj istrazi advokat Jovan Pejović iz Herceg Novog, prikuplja dokaze oko nezakonitog hapšenja i zlostavljanja civila Srba i Crnogoraca na dubrovačkom ratištu tokom 1992. godine:
"Tačna je informacija da sam po pozivu Vrhovnog državnog tužioca dao izjavu prije dva dana, predmet u vezi Vladimir Šeks je dobio određeni broj i ja se nadam da će predmet biti nastavljen sa slanjem svjedoka izvođenjem dokaza. Ja sam tužilaštvu dao i veći broj dokaza, uključujući i pitanje dopisnika Slobodne Evrope iz Osjeka Draga Hedla koji je pisao o istoj stvari o hvatanju talaca za razmjenu '92. godine. Ja teretim Šeksa što je kao državni tužilac odgovoran za hapšenje 250 ljudi u Hrvatskoj, 250 civila koji su istovremeno uhapšeni da bi bili mijenjani i očigledno, bez obzira da li se može dokazati subjektivna odgovornost da je on kao vrhovni državni tužilac Hrvatske u tom vremenu objektivno odgovoran za to što se desilo. Mi znamo da je tužilaštvo i tada i danas bilo i ostalo hijerarhijska organizacija i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori. Ne može se desiti da se uhapsi bilo koji građanin Crne Gore ili Hrvatske bez saglasnosti državnog tužioca."
Pejović tvrdi da je skupa sa drugim civilima nezakonito lišen slobode, da su im obučene uniforme JNA i da su razmijenjeni sa hrvatskim zarobljenicima početkom ratnih devedestih. On vjeruje da je naredbu za hapšenje izdao potpredsjednik hrvatskog Sabora i i istaknuti HDZ-ovac Vladimir Šeks.
Pejović tvrdi da je nakon hapšenje vezanih ruku i nogu odveden u zatvor Kerestinac kod Zagreba i da je vjerovao da ide na strijeljanje. Prema njegovoj ispovijesti, i u dubrovačkom zatvoru je proveo 45 dana da bi kasnije u Nemetinu bio razmijenjen. Hrvatska je Pejovića nakon hapšenja optužila da je nakon sastanka sa Predsjednikom Republike Crne Gore Momirom Bulatovićem pripremao oružanu pubunu još 1990. godine, a pojedini mediji i nezvanični izvori navode i da je bio uključen u ratni plan pravljenja takozvane Dubrovačke republike, velikosrpskog projekta, koji je u to vrijeme razrađivala crnogorska Narodna stranka sa vojnim vlastima. Pejović tvrdi da su te optužbe "nebulozne":
"Ne može se napisati optužnica da je neko dvije godine prije rata imao razgovor nepoznate sadržine, recimo, recimo kao što ste vi napisali u Crnoj Gori i da sam samim tim izvršio oružanu pobunu bez ikakvih jasnih aktivnosti. To piše u optužnici, iako hrvatski novinari nagađaju da li sam učestvovao u još nekim sastancima, da sam bio član SDS-a, što je meni ispod nivoa da komentarišem. Ja kategorički tvrdim da ja nijesam poznavao ni Apolonija, da ja nikada nijesam bio član SDS-a, nikada nijesam prisustvovao ni na jednom sastanku SDS-a. Oni sada pokušavaju moju priču da relativizuju i skrenu u drugom pravcu. Nije u pitanju moja priča, u pitanju je 250 civila koji su uhapšeni u hrvatskim gradovima radi razmjene u Nemetinu 14. avgusta '92. godine."
U Vrhovnom državnom tužilaštvu danas nijesmo uspjeli dobiti komentar na ovu temu niti odgovor na pitanje da li je Jovan Pejović jedini ispitani svjedok u ovoj istrazi. Hrvatski helsinški odbor nedavno je optužio Vladimira Šeksa da je na suđenju ratnom komandantu Branimiru Glavašu dao lažni iskaz i to baš u onom dijelu koji se odnosi na Kerestinac i ratna zbivanja oko Osijeka gdje su ubijani sprski civili.
"Tačna je informacija da sam po pozivu Vrhovnog državnog tužioca dao izjavu prije dva dana, predmet u vezi Vladimir Šeks je dobio određeni broj i ja se nadam da će predmet biti nastavljen sa slanjem svjedoka izvođenjem dokaza. Ja sam tužilaštvu dao i veći broj dokaza, uključujući i pitanje dopisnika Slobodne Evrope iz Osjeka Draga Hedla koji je pisao o istoj stvari o hvatanju talaca za razmjenu '92. godine. Ja teretim Šeksa što je kao državni tužilac odgovoran za hapšenje 250 ljudi u Hrvatskoj, 250 civila koji su istovremeno uhapšeni da bi bili mijenjani i očigledno, bez obzira da li se može dokazati subjektivna odgovornost da je on kao vrhovni državni tužilac Hrvatske u tom vremenu objektivno odgovoran za to što se desilo. Mi znamo da je tužilaštvo i tada i danas bilo i ostalo hijerarhijska organizacija i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori. Ne može se desiti da se uhapsi bilo koji građanin Crne Gore ili Hrvatske bez saglasnosti državnog tužioca."
Pejović tvrdi da je skupa sa drugim civilima nezakonito lišen slobode, da su im obučene uniforme JNA i da su razmijenjeni sa hrvatskim zarobljenicima početkom ratnih devedestih. On vjeruje da je naredbu za hapšenje izdao potpredsjednik hrvatskog Sabora i i istaknuti HDZ-ovac Vladimir Šeks.
Pejović tvrdi da je nakon hapšenje vezanih ruku i nogu odveden u zatvor Kerestinac kod Zagreba i da je vjerovao da ide na strijeljanje. Prema njegovoj ispovijesti, i u dubrovačkom zatvoru je proveo 45 dana da bi kasnije u Nemetinu bio razmijenjen. Hrvatska je Pejovića nakon hapšenja optužila da je nakon sastanka sa Predsjednikom Republike Crne Gore Momirom Bulatovićem pripremao oružanu pubunu još 1990. godine, a pojedini mediji i nezvanični izvori navode i da je bio uključen u ratni plan pravljenja takozvane Dubrovačke republike, velikosrpskog projekta, koji je u to vrijeme razrađivala crnogorska Narodna stranka sa vojnim vlastima. Pejović tvrdi da su te optužbe "nebulozne":
"Ne može se napisati optužnica da je neko dvije godine prije rata imao razgovor nepoznate sadržine, recimo, recimo kao što ste vi napisali u Crnoj Gori i da sam samim tim izvršio oružanu pobunu bez ikakvih jasnih aktivnosti. To piše u optužnici, iako hrvatski novinari nagađaju da li sam učestvovao u još nekim sastancima, da sam bio član SDS-a, što je meni ispod nivoa da komentarišem. Ja kategorički tvrdim da ja nijesam poznavao ni Apolonija, da ja nikada nijesam bio član SDS-a, nikada nijesam prisustvovao ni na jednom sastanku SDS-a. Oni sada pokušavaju moju priču da relativizuju i skrenu u drugom pravcu. Nije u pitanju moja priča, u pitanju je 250 civila koji su uhapšeni u hrvatskim gradovima radi razmjene u Nemetinu 14. avgusta '92. godine."
U Vrhovnom državnom tužilaštvu danas nijesmo uspjeli dobiti komentar na ovu temu niti odgovor na pitanje da li je Jovan Pejović jedini ispitani svjedok u ovoj istrazi. Hrvatski helsinški odbor nedavno je optužio Vladimira Šeksa da je na suđenju ratnom komandantu Branimiru Glavašu dao lažni iskaz i to baš u onom dijelu koji se odnosi na Kerestinac i ratna zbivanja oko Osijeka gdje su ubijani sprski civili.