Nakon Arkana Kozaci

Amfilohije Radović

Nakon početnog iznenađenja viješću da je mitropolit srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije sa Atamanom velike donske vojske dogovorio dolazak Kozaka na Cetinje da čuvaju Manastir i svetinje, država poručuje da će reagovati shodno zakonima. Međutim, osnovno pitanje koje se postavlja je od koga će Kozaci čuvati Cetinjski manastir.

Aleksandar Čilikov: Ja još ne mogu da vjerujem da neko pravoslavcima u Crnoj Gori treba da čuva svetinje kada su ih oni čuvali stotinama godina. Ja još nijesam siguran da je ta informacija tačna. Ne mogu da shvatim.

Ovo je bila reakcija Aleksandra Čilikova, istoričara umjetnosti, Cetinjanina, nakon podužeg ubjeđivanja da je vijest da je mitropolit Amfilohije dogovorio sa kozačkim Atamanom da čuva Cetinjski manastir i relikvije u njemu istinita i potvrđena iz Mitropolije crnogorsko primorske. Slično je i potom reagovao i Krsto Mijanović, kustos i vršilac dužnosti direktora Njegoševog muzeja na Cetinju:

"Toliko je apsurdno da zaista ne nudi nikakav drugi odgovor osim da ljude koji su došli na takvu ideju treba hospitalizovati na mjesta koja su zaista za njih predodređena, jer bi to isto bilo kao kada bi islamska zajednica u Sjedinjenim Američkim Državama tražila Talibane da ih čuva ili pak da mi unajmimo malteške vitezove u muzejima da čuvaju ikonu Gospe Filermose."

Za razliku od njih mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo kaže da ovaj potez može donijeti i nekog dobra. Mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije konačno je u potpunosti, po njegovom sudu, otkrio svoje namjere:

"Ja mislim da je to početak kraja i da je on dokazao što želi u Crnoj Gori od Crnogorkske pravoslavne crkve. Ovo je dobar potez i znaju Crnogorci što treba da rade i kako da se ponašaju prema ljudima koji žele da nas čuvaju u slobodnoj državi Crnoj Gori."

RSE: Očekujete li reakciju države?

Mitropolit Mihailo: U svakom slučaju država mora reći svoje shvatanje, jer pazite da dolazi neko da čuva crnogorske svetinje Crnogoraca, naravno da država mora reći svoj sud.

Na naš prvi poziv juče sa pitanjem da li je tačna vijest koju je objavila ruska agencija Interfax, da je mitropolit crnogorsko primorski Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije zaključio sporazum sa atamanom armije Velikog Dona Viktorom Petrovičem Vodalackim, inače deputatom Putinove Jedinstvene Rusije u Dumi, u Mitropoliji nam nijesu mogli ni potrvrditi ni demantovati, već su rekli da će se oglasiti saopštenjem ukoliko bude potrebno.

Krsto Mijanović, kustos i vršilac dužnosti direktora Njegoševog muzeja na Cetinju

Paroh podgoričke crkvene opštine Velibor Džomić to je sinoć i učinio nakon čega je portparol Uprave policije Tamara Popović rekla "Vijestima" da im se niko nije obratio tim povodom, te da će ukoliko im se neko obrati takvim zahtjevom razmotriti ga. No ministar Unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, danas je međutim bio nešto precizniji na pitanje što se može preduzeti ukoliko Kozaci zaista dođu:

"Mi ćemo primjenjivati naše zakone bilo da se radi o ovom slučaju, ili bilo kojem sličnom slučaju. Poštovaćemo zakon, a on kaže da mjere zaštite objekata i ličnosti ne mogu vršiti strani državljani u Crnoj Gori."

Sličan smo odgovor dobili i u Ministarstvu kulture, sporta i medija u čijoj je nadležnosti zaštita kulturno istorijskih spomenika Crne Gore, to jest Cetinjskog manastira. Portparol Danica Nikolić:

"Još nemamo zvaničnu potvrdu od bilo koga niti nam se obraćala Mitropolija crnogorsko primorska niti bilo ko drugi, ali mogu da pomenem samo ono što su vam rekle i kolege iz drugih nadležnih ministarstava. Ova država ima zakone koji se moraju poštovati i u skladu sa tim će ići svaka dalje procedura u slučaju bilo čijeg dolaska i bilo čijih zahtjeva da se bavi poslovima kojima po zakonima ne može da se bavi u državi Crnoj Gori."

Mitropolit Amfilohije Radović u Cetinjski je manastir već devedesetih dovodio naoružane čuvare Arkanove garde, paravojne formacije srpskih dobrovoljaca, a kako su "Vijesti" objavile, kozačka armija kao jedna od jedinica ruske vojske je početkom devedesetih godina prošlog vijeka učestvovala u krvavim ratovima na Balkanu, u sastavu više paravojnih srpskih formacija uključujući i gardu Željka Ražnatovića Arkana. Njihova ratna zastava iz tog vremena čuva se u Ruskoj pravoslavnoj crkvi u Beogradu. Vršilac dužnosti direktora Njegoševog muzeja Krsto Mijanović s toga poručuje:

"Ako smo država, a valjda jesmo, onda zaista ta naša snaga države, to jest Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija trebalo bi nešto energično da preduzmu, da se ne unosi panika. Građanstvo je već pomalo uzbunjeno jer je naviklo na automate i kojekakav arsenal naoružanja Amfilohijevih božijih pastira. Tako da to zaista treba ozbiljno shvatiti."