Vešović: Ja sam uputio žiriju tekst gdje sam se zahvalio na nagradi, zahvalio sam i Milu Stojiću, sarajevskom pjesniku koji me je predložio među nekoliko bh. pjesnika. Ja sam reako da je ne mogu primiti jer je ta nagrada, kao što sam rekao, opoganjena. A zna se kada neko crkvu opogani, zovne se pop, crkvu okadi i molitvom istjera đavola. Iz nagrade "Risto Ratković" nije istjeran đavo zvani Dragan Hromi Dabić. O čemu se radi? Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje Muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to "nikom ništa". U Crnoj Gori se ćuti već od svršetka rata do danas o onom što su radili u ratu onim sramotama koje su radili u ratu, pa i o sramoti koja se zove dodjela nagrade Radovanu Karadžiću. Moje odbijanje nagrade pored ostalog jeste i kako sam rekao izraz prijezira prema Crnoj Gori koja svoju samobitnost gradi na zaboravu.
RSE: Da li mislite da će Vaše odbijanje ove nagrade eventualno uticati na to da se nagrada oduzme Karadžiću?
Vešović: Ne mislim. Da li je Crna Gora od 1995. do danas osudila ijednoga ratnoga zločinca, nije. Srbija ima Sud za ratne zločine i znamo da ih je osudila. Ja ne bih mogao navesti koliko i što, ali osudila je za ratne zločine. Dakle, dogovoreno je da se o tom ćuti. A zato što su na vlasti oni koji su bili glavne vođe, koji su bili u prvim redovima za sve što su radili Crnogorci.
RSE: Vaše odbijanje nagrade nije samo odnos prema Ratkovićevoj nagradi, već i prema načinu na koji se aktuelna crnogorska vlast odnosi pema ratnim zločinima?
Vešović: Pošto će Milo Đukanović vladati duže od Franje Josipa, koji je vladao 68 godina, i ja mislim da se ništa neće promijeniti, ali ja sam rekao da odbijam da učestvujem u bilo kom obliku crnogorskog besramlja. To je jedan moj gest. Ne mislim ja ništa, ja sam uostalom sarajevski pjesnik, da će njima to nešto značiti i biti važno. Hoće, za šaku ljudi. Zanimljiva stvar da dobijam čestitanja ne zato što sam dobio nagradu, sa svih strana mi čestitaju, već zato što sam je odbio. Ja sam ukazao na to, ne mislim da će to imati ikakvih posljedica, ali u ratu sam pisao, u opkoljenom Sarajevu sam napisao knjigu "Smrt je majstor iz Srbije", citirao sam Bibliju - "Rekoh i spasih dušu svoju". Sve što sam pisao protiv srpskih zločinaca ne mislim da je išta uticalo na rat, ali sam spasio dušu. Ovo je isto tako. Ja neću da okaljam svoju dušu primivši nagradu kojom su okitili durmitorskog istrebljivača.
Što se zbiva u Bijelom Polju, u kojem teku pripreme za književnu smotru koja će biti održana od 3. do 5. septembra, i kakve su reakcije organizatora na odluku Marka Vešovića?
U četvrtak 4. septembra, saznajemo, na bini bijelopoljskog Centra za kulturu biće svečano objavljeno da Marko Vešović dobija nagradu "Ratkovićević večeri poezije". I obrazloženje žirija će biti pročitano uprkos Vešovićevom stavu. Jedino neće biti procedurom predviđenog govora laureata. Umjetnički direktor "Ratkovićević večeri poezije" Ljubeta Labović potvrđuje nam da ne postoji način da se učinjeno izmijeni, pojašnjavajući:
"Da mi je veoma drago što je jedna izuzetna knjiga dobila ovogodišnju nagradu na "Ratkovićevim večerima poezije" i da je to ustvari iz čisto književnog ugla posmatrano jedna apsolutno pravilna odluka, a sve ostalo bi bilo nešto što je vezano za neki drugačiji kontekst koji se ne bi mogao primijeniti u ovom trenutku na manifestaciju kakva je manifestacija "Ratkovićeve večeri poezije". Naravno da je on apsolutno dobitnik ove nagrade i da će on to u svakom slučaju ostati, mislim apsurdno je nakon dodjele nagrada praviti bilo kakve korekcije. To bi bilo silovanje istorije. Ova manifestacija je u skladu sa svim drugim nekim promjenama koje su se dogodile u Crnoj Gori u nekim sferama brže ili sporije, da je ova manifestacija pretrpjela najviše promjena. Jedan diskontinuitet sa jednim nekadašnjim karakterom "Ratkovićevih večeri poezije" na koje se poziva uvaženi pjesnik gospodin Marko Vešović."
Ljubeta Labović kaže da će se na ovogodišnjim 38. "Ratkovićevim večerima poezije" pojaviti pjesnici iz svih bivših jugoslovenskih republika i šire. Mnogi od njih dijele Vešovićeve stavove o devedesetim prošlog vijeka, ali će ipak biti u Bijelom Polju, kaže Labović:
"Mislim da bi tu prije svega trebalo spomenuti pjesnika i inače selektora za nagradu "Ratkovićević večeri poezije" za Bosnu i Hercegovinu gospodina Mila Stojića, koji je ustvari predložio ovu knjigu za nagradu žiriju "Ratkovićevih večeri poezije". Ja sada ne mogu da govorim u ime svih tih pjesnika koji će doći iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Mađarske i ostalih zemalja na ovu manifestaciju, ja mogu govoriti samo, da budem iskren, u svoje lično ime. Veoma mi je žao što je došlo do jednog ovakvog paradoksa, mislim da se radi o jednom paradoksu, jer se odbija jedna nagrada koja je ustvari trebala biti stimulans i jedna interakcija između onoga što mi ovdje radimo u Bijelom Polju i između onoga što radi gospodin Vešović u Sarajevu."