Prisluškivanje mobitela: MANS se obratio Ustavnom sudu

Vanja Ćalović

Da li će policija imati pravo da kontroliše listinge poziva građana sa mobilnih telefona ili će to biti proglašeno neustavnim znaće se nakon odluke Ustavnog suda. Ovom sudu je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora upravo podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti tih rješenja koja zadiru u privatnost građana.
Nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je pred Ustavnim sudom pokrenula inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakonskog rješenja koje policiji omogućava uvid u listinge, odnosno spiskove upućenih i primljenih poziva sa mobilnih telefona koji su u vlasništvu građana. MANS je podnio i žalbu Ustavnom sudu sa predlogom da se proglasi neustavnim sporni član Zakonika o krivičnom postupku kao i mjera akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala zbog nesaglasnosti sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja garantuje pravo na privatnost. Vanja Ćalović, direktor MANS-a:

"Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi mora da utvrdi da se listinzi ni na koji način ne razlikuju od samog prisluškivanja razgovora, odnosno da imaju identičan tretman s obzirom na to da i oni zadiru u privatnost kao što zadire naravno prisluškivanje i u tom dijelu Evropski sud za ljudska prava kaže da su listinzi, odnosno informacije o datumu i trajanju telefonskih razgovora i posebno brojevima koji su pozivani da se smatraju integralnim elementom telefonske komunikacije i kao takvi uživaju zaštitu u okviru prava na privatnost frrekvencije na isti način kao što zaštitu uživa i sama sadržina telefonskih razgovora od nezakonitog prisluškivanja".

Od predstavnika mobilnih operatera za sada se ne može dobiti konkretan odgovor na pitanje da li se policiji dozvoljava pristup listinzima građana bez odobrenja suda i tužilaštva. U Promonte-u i crnogorskom Telekomu odgovaraju uopšteno služeći se frazama o poštovanja zakona i prava korisnika. U M:telu su nešto konkretniji, ali i dalje ostaje tajna što sadrži sporazum koji je ova kompanija potpisala sa policijom. Portparol M:tela Ana Martinović rekla je za dnevnik "Vijesti" da ova kompanija ima uspostavljenu saradnju sa sudom i Ministarstvom unutrašnjih poslova u skladu sa zakonom koji ih na to obavezuje. U Upravi policije se drže stava da je direktan pristup bazi podataka mjera predviđena radi uspješnije borbe protiv kriminala i korupcije, te da za sprječavanje eventualnih zloupotreba postoji precizno propisana procedura po kojoj postupaju njihovi službenici.

U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora nijesu bili u mogućnosti da odgovore na pitanje što sve podrazumijeva sporazum koji policiji omogućava slobodan pristup bazama podataka mobilnih operatera. Detalji sporazuma su najstrože čuvana tajna, rekla je Vanja Ćalović:







Ono što je najveći problem u cijeloj ovoj priči znači to što su jedan takav dokument kojim se definiše način da će Uprava policije postupati, odnosno na koji način će zadirati u naše pravo na privatnost proglasili tajnom.


"Jedino što mi znamo iz drugog izvještaja Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u njemu je navedeno vezano za ovu mjeru da je Uprava policije zaključila jedan sporazum, a da su razgovori u dogovoru sa dva provajdera u toku. Međtim, ta informacija se odnosi na 2007. godinu. Što se desilo 2008. godine, i da li su ti sporazumi zaključeni mi ne znamo. Mi smo ih tražili od Uprave policije, međutim, oni nam nijesu odgovorili, nijesu nam dostavili nikakvu informaciju. Za M:tel su nam nekoliko mjeseci ranije, odnosno nekoliko nedjelja ranije, rekli da taj sporazum postoji, ali da je tajna, a u slučaju drugih mi tu informaciju nemamo".

Koji je stepen upada policije u privatnost građana poznato je samo policiji, kaže Ćalović:

"Ono što je najveći problem u cijeloj ovoj priči znači to što su jedan takav dokument kojim se definiše način da će Uprava policije postupati, odnosno na koji način će zadirati u naše pravo na privatnost proglasili tajnom. Znači, Evropski sud kaže da to mora biti zakon, da se mora znati kako, pod kojim uslovima i što upravo sve ovo što vi pitate da mora biti navedeno u zakonu i da mora postojati kontrola nad tim. Mi ne što ga nijesmo naveli zakonom nego što ga nijesmo definisali sa sporazumom i taj sporazum na kraju proglasili tajnom".

Probleme nemaju ni policija ni mobilni operateri. U međuvremenu, portparol Uprave policije Tamara Popović je rekla da je Uprava policije u stalnom kontaktu sa operaterima telefonskih usluga i da do sada nijesu identifikovani bilo kakvi problemi u toj saradnji. O privatnoti građana nije bilo ni riječi.

Za što će mi mobilni?

Crna Gora je u samom svjetskom vrhu po korišćenju mobilnih telefona. U Bijelom Polju smo sa malo poteškoća ipak uspjeli da pronađemo jednog među rijetkima bez mobilnog.

Tarza Idrizovića, poznatnog bijelopoljskog zanatliju, staklara, nije bilo lako pronaći poslije radnog vremena. Među prijateljima, ali i šire, on je poznat i kao čovjek bez mobilnog telefona. Jedna decenija masovnog korišćenja tog telekomunikacionog izuma nije ništa pri vijekovima bez njega. Tarzo je siguran da su ljudi u zabludi da sa mobilnim žive lagodnije:



"To je samo šteta, jadan ne bio, koju korist vidiš otale iz telefona? Nikakvu". Svi kažu - što ne kupiš, imaš para, imaš ovoga, imaš onoga".

RSE: Koliko ste slobodniji bez mobilnog telefona?

Idrizović: Uopšte nema potrebe da ga imam. Za što će mi?

RSE: Da Vas nazovu.

Idrizović: Kome god trebam on će me nać’. Sad se brzo živi i ko nema mobilni ne treba da živi, tako zamišljaju. A mi živimo i bez mobilnog.

Tarzovi prijatelji se ne slažu s njim. Nudili su mu na poklon neki bolji model samo da im se pridruži i ostane sa njima u čvrstoj telekomunikacionoj vezi. Nije pristao. Prijatelji su ostali pri svome. Mobilni treba:

"Ja mislim da je mobilni ipak dobra stvar jer ipak sve funkcioniše: Kontakt sa ljudima i brže se dođe do nekih ugovora, rezultata ili nečeg. U slučaju neke nužne potrebe, bolesti, prevoza ipak to se brže riješi kada ima mobilni".

RSE: Vaš prijatelj Tarzo kaže da nije tako i da jednako živi kao i prije bez mobilnog i sad opet i dalje bez mobilnog?

Prijatelj: Njemu je takva vrsta posla da nema neku potrebu za tim, a da radi neke veće poslove onda bi vjerovatno trebalo da ga ima.

RSE: Znači li to da u Crnoj Gori svi rade neke veće poslove?

Prijatelj: Ima ih koji to nose samo sebe radi, inače mobilni po mom mišljenju je dobar.

Tarzo bi ipak radije ostao miran i bez, smatra, nezdravog aparata koji vezuje ljudima svo slobodno vrijeme. On se ne da vezati, makar bio staromodan:

"Sve ti je to nula".

RSE: Ovo što ljudi misle da će brže i bolje živjeti.

Idrizović 'Ajde, čitav bijelopoljski razgovor ti je "Đe si, što ima, ču li za ovoga" i to ti je to. " 'Ajde, jadan ne bio.

RSE: A za to nije potreban?

Idrizović: Nema nikakvu funkciju. Nije potreban, normalno. Nizašto mu ne treba. Samo ga opterećuje. Izgubi ga i sjekira se. Ljudi zovu bezveze, bude ljude i svašta.

RSE: Ja sam Vas juče tražio popodne. Nijesam mogao da Vas nađem, nemate mobilni.

Idrizović: Pa nemam. Evo, danas si me naš'o. Čim sam ti zatreb'o ti se me naš’o. Pet dana da sam bio odsutan, ti bi došao šestog i našao me.