Pedesetogodišnji Bijelopoljac nije više mogao da izdrži zlostavljanje na poslu od strane šefa. Godine ćutanja i trpljenja prekinuo je glasno:
"Ja sam jednog dana u onako jednoj stresnoj situaciji reagovao, opsovao sam."
Događaji koji su uslijedili bila je disciplinska odgovornost, pa sudski postupci, a onda i teško psihičko stanje Bijelopoljca zbog čega je završio na Psihijatrijskoj klinici. Stručnjaci, a među prvima psiholog Nataša Vuković, konstatovali su da je uzrok psihičkih teškoća mobing, odnosno zlostavljanje na radnom mjestu:
"Ovo je prvi prepoznati slučaj, a sigurno ne prvi slučaj mobinga. Ono što je važno je da svi naučimo što je mobing i da se potrudimo da zakon reguliše ovo pitanje", kaže Vukovićeva.
Kako izgledaju oblici kojima moberi maltretiraju žrtve teško je i pretpostaviti. Jedan od najčešćih načina izgleda ovako:
"Meni se dešavalo da čak i neradnim danom zovu u 11 sati uveče da idem u 4 sata ujutru na posao", opisuje žrtva.
Nataša Vuković objašnjava da je mobing jedan od oblika psihološkog zlostavljanja.
"To je, zapravo, psihološki terorizam, psihološko maltretiranje, etičko maltretiranje, odnosno svako zlostavljanje i maltretiranje pojedinca ili grupe prema jednom pojedincu. Mobing dovodi do drastičnih promjena u ponašanju i zdravstvenom stanju. Simptomi se javljaju u tri sfere, na socijalno nacionalnoj sferi, na tjelesno zdravstvenoj sferi i promjene u ponašanju, od agresije do pojave alkoholizma, gubitka kontrole, vrlo česta pojava gubitka kontrole, čak do paranoidnih reakcija", kaže Vukovićeva.
Žrtva mobinga iz Bijelog Polja kaže da je mobing pojava koja se veoma često sreće.
«Čuo sam za dosta slučajeva, ali ne znam koliko su ti ljudi imali hrabrosti da se suprotstave tome. Zato što je mobing vrlo teško objasniti. Meni je vrlo teško objasniti, na primjer, da sam ja praćen na radom mjestu, meni je vrlo teško objasniti da sam ignorisan od nekoga na radnome mjestu», priča žrtva mobinga.
Taško će biti dokazati mobing i u skorijoj budućnosti, smatra psiholog Nataša Vuković:
"Jer u našem zakonodavstvu još uvijek mobing nije prepoznat. U zaknodavstvu zapadnih zemalja se mobing već tretira kao krivično djelo."
U svakom slučaju, neka istraživanja pokazuju da je stopa mobinga u Crnoj Gori veoma visoka. Tu se o procentima ne može govoriti jer je i prag mobinga nedefinisan i zavisi od stepena tolerantnosti društva. Psiholozi primjećuju učestalu pojavu bespomoćnosti žrtve.
"U samom početku žrtva se osjeća napušteno i u tom prvom periodu porodica je uz nju. Međutim, što vrijeme odmiče, kako se mijenja i ponašanje žrtve, pa ono je često nekontrolisano, agresivno, tako i podška porodice polako nestaje", kaže Vukovićeva.
I činjenica je, podrška društva u suprotstavljanju mobingu za sada izostaje.