Podatke sa kojima policija raspolaže u oblasti kriminala u umjetnosti, te odgovor na pitanje kako su i na koji način uključeni u zaštitu najvrijednijeg umjetničkog blaga, i pored upućenog zvaničnog zahtjeva Upravi policije, nijesmo dobili. Sa druge strane, javnost je upoznata sa tek par klasičnih slučajeva krađe. Istoričar umjetnosti, profesor na cetinjskoj Akademiji, Aleksandar Čilikov:
"Sjećam se da je bila jedna krađa u Muzeju na Gospi od Škrpjela. Bila je jedna krađa u Riznici Sveta Trojice u Pljevljima, a ona koja je bila drastična koja je stvarno izazvala dosta interesovanja javnosti je bila krađa u Cetinjskom manastiru gdje su one čuvene panadije crnogorskih mitropolita ukredene i samo je jedna pronađena i to ona koja nije je u nekom materijalnom smislu najmanje vrijedna."
Javnost je osim ovih upoznata sa još dva slučaja.To je bilo spektakularno hapšenje u Podgorici juna 2005. kradljivaca Gojine slike "Grof Ugolino", mada do dan danas zvanično nije potvrđena njena autentičnost. Slika "Grof Ugolino" inače je ukradena 2001. možda i značajniji, nestanak dragulja sa Ikone Bogorodice Filermose koja se čuva u Plavoj kapeli na Cetinju, a sa koje nedostaju tri draga kamena, a o najvrijednijem koji je nestao nedavno se vodila javna polemika u medijima, o tome kako je još ‘80-tih izgubljena negdje između trezora Službe državne bezbjednosti gdje se jedno vrijeme čuvala ta ikona i Cetinja. Naši sagovornici ipak kažu da od krađa u klasičnom smislu mnogo više zabrinjava dugogodišnja devastacija, uništavanje i nestajanje crnogorskog kulturno-istorijskog blaga. Istoričar umjetnosti Aleksadar Čilikov:
"Jednom prilikom kada sam odgovarao na tu temu za jedan medij, ja sam napomenuo da ćemo tek počet za glavu da se hvatamo kada krenemo u razmatranje stanja pokretnog spomeničkog fonda, mislim na djela slikarstva primijenjene umjetnosti, predmeta umjetničke konotacije."
Slikar Rajko Todorović - Todor:
"Ne da nije zaštićeno, nego u kontinuitetu više od sto pedeset godina traje pljačka crnogorskog kulturnog blaga. Ogromno blago je nestalo."
RSE: Ko je odgovoran za to, po Vama, najviše?
Todorović: Odgovorna je država Crna Gora i njena vlast koja nikada nije imala svijest o važnosti kulturnog nasljeđa. Tako da jednoj svjesnoj razumnoj vlasti, razumnoj državi nije trebao nikakav FBI da obajsni što će se radit sa onim najdragocjenijim svojim.
U prilog ocjenama Čilikova i Todora o tome koliko se suštinski država ne brine o zaštiti svojih kulturnih vrijednosti možda najbolje govori podatak do kojeg je prije samo par godina došlo samo Ministarstvo kulture, da od ukupno više od šest stotina sakralnih objekata u Crnoj Gori njih više mnogo od polovine je devastirano. Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov:
"Do sada smo imali sreće, međutim, ja sam pomalo skeptičan zbog toga što je u nekoj svijesti razmišljanjima o kulturi, po mišljenju većine građana Crne Gore, to nešto na posljednjem mjestu, to su ljudi počeli da posmatraju ako neko nužno zlo."
Kada je o savremenim sredstvima zaštite kojima se služi razvijeni svijet riječ o kojima su, između ostalog, crnogorske policajce obučavali agenti FBI (američki Federalni istražni biro), teško je reći koliko se koriste, posebno ako se uzmu u obzir ionako mala sredstva koja se iz državnog budžeta izdvajaju za kulturu. Na naše pitanje da li je zadovoljna mjerama zaštite direktor Muzeja Dvora Kralja Nikole Anđa Kapičić kaže da bi moglo i moralo sve da bude na mnogo većem nivou:
"Ja sam zagovornik ideje da država mora mnogo ozbiljnije sa mnogo više sluha i naravno uz obimniju finansijsku potporu pružiti mogućnost da kulturne institucije obavljaju poslove zakonom predviđene. Doduše, danas je situacija u muzejima, bar ovdje kod nas na Cetinju, mnogo bolja jer posjedujemo tehnološke i tehničke mogućnosti u zaštiti objekata i predmeta poput video nadzora. Ali bi to ipak, po mom sudu, moralo biti na višem nivou i moralo bi pratiti svjetske trendove."