Serija poskupljenja pokrenuta povećanjem cijena struje i naftnih derivata ozbiljno će ugroziti ionako nizak životni standard većine građana Crne Gore. Najbolnije su visoke cijene osnovnih životnih namirnica, koje su prema tvrdnjama samih trgovaca, od početka godine nekoliko puta povećavane. Stručnjaci kažu da će se talas poskupljenja nastaviti.
Crnu Goru je zapljusnuo talas poskupljenja koji je iniciran skokom cijena električne energije i tečnih goriva. Naftni derivati su dostigli rekordne visine, a poseban kuriozitet predstavlja izjednačavanje benzina i dizela koji je čak i skuplji od supera za jedan cent. Električna energija je skuplja za nešto više od 15 posto, a trgovci, konstatujući da su od početka godine životne namirnice višestruko poskupjele, najavljuju nova poskupljenja, a kao primjer navode se cijene mesa koje su samo u posljednjih deset dana povećane čak tri puta.
Najnoviji talas poskupljenja, prije svega električne energije, goriva i hrane značajno će oboriti standard građana Crne Gore, rekao je predsjednik Saveza sindikata Zoran Đurišić, koji kaže da Sindikat pokušava da ublaži efekte opšteg povećanja cijena. Da bismo zaštitili najugroženije slojeve tražićemo uvođenje institucije minimalne zarade, kaže Đurišić:
"Pošto već nije u stanju da spriječi poskupljenje Savez sindikata za početak predlaže obavezno povećanje minimalne cijene rada. Drugo, mi mislimo da je vladin prijedlog socijalnog programa i subvencija za struju veoma dobar, međutim, računamo da Sindikat, pošto ima jaku infrastrukturu i razvijenu organizaciju u svim opštinama, ima najbolji uvid u socijalno stanje građana Crne Gore, zato tražimo da se Sindikat obavezno uključi u akcije u vezi subvencija za struju i izrade socijalnog kartona".
U drugom sindikalnom krilu, takozvanom Reformskom bloku, reagujući na najnovija poskupljenja podsjećaju da je ova sindikalna organizacija uradila analizu koja je pokazala da je kupovna moć danas za dvije trećine manja u odnosu na 2000. godinu, te Vladi sugerišu da se odrekne dijela budžetskih prihoda koje ubira kroz razne akcize, s obzirom na činjenicu da od maloprodajne cijene goriva država zahvata više od polovine. U Centru za zaštitu potrošača ocjenjuju da će novi talas poskupljenja dovesti građane u još teži položaj i konstatuju da Vlada najavljuje subvencije za struju, ali postavljaju pitanje ko će da subvencioniše ostala povećanja cijena. Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović kaže da najnovija poskupljenja neće biti kratkog daha:
"Najnoviji talas poskupljenja će sigurno biti dugotrajan i neminovno će se odraziti na sve proizvode jer cijena goriva je vrtoglavo rasla posljednjih nekoliko mjeseci i bojim se da će se ti trendovi nastaviti jer je veliki raskorak između ponude i potražnje i kompanije koje proizvode gorivo su vidjele da je to njihova šansa da mogu da na određeni način ucenjuju svijet. Posebno će se talas poskupljenja odnositi na prehrambene proizvode jer izgleda da su svi indikatori takvi da je vrijeme jeftine hrane prošlo".
Po riječima profesora Mihailovića može se zaključiti da će poskupljenja značajno uticati na turizam koji je za Crnu Goru od strateškog značaja:
"Imaće uticaja i na turizam, ali vjerujem da kratkoročno neće se posebno odraziti. Možda cijena goriva hoće, ali cijena hrane ne tako brzo. Dugoročno, sigurno će se odraziti na turističku sezonu, i to ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, a imaće takozvane multiplikativne efekte koji su poznati u ekonomiji".
Građani, međutim, nikako da se naviknu na poskupljenja, još teže da se odviknu od osnovnih potrepština. Bjelopoljci kažu da petnaestak odsto skuplja električna energija za mnoge znači odricanje od ionako oskudnih potrepština:
“Svačega i izlazaka i odjeće i garderobe i dosta hrane, svega, baš svega".
“Ugasiću i svijetlo.”
“Manje ćemo da pijemo, pa ćemo imati struju.”
“Pa, od ovih plata ne bi znao čovjek čega da se odrekne. Garderobe, najvjerovatnije.”
“Ja nemam sebi što više da uskratim. Ne mogu sebi uskratiti obrok, mogu jedan, ali...”
“Ne ide se naprijed, makar mi ovamo na sjeveru. Mi sa 30 eura nijesmo pristali ni ovdje, a ne u Evropu.”
RSE: Najavljeno poskupljenje električne energije za dobar dio Bijelopoljaca primljeno je kao "hladan tuš", za neke i bukvalno:
“Grijaćemo možda vodu kao nekad u loncima, ili tako nešto. Grijaćemo na suncu. Vidim, počelo je toplo ljeto, tako da nećemo imati problema što se tiče tople vode.”
“Vidiš koliko je sunce. Ja ložim šporet i pečem hljeb. Stvarno, tako je. Ne lažem. Evo sad neka dođe koja gođ hoće komisija, ja sve tako radim kao u starinska vremena.”
RSE: Kako ćete se kupat?
“Kupamo se u kazanu. Ugrijemo vode i kupamo se pod šljivu.”
RSE: A zato se kaže "hladan tuš".
“E, to ti je - hladan tuš".
“Kako da sirotinja plaća struju za one što hoće da se bogate?”
RSE: U svakom slučaju poskupljenje u posljednjih par godina i nije neka novost, kao ni odgovor na pitanje ko je kriv:
“Ko je kriv? Pa, valjda Vlada. Nijesmo valjda mi.
“Ja nijesam sigurno. I na lokalnom i na globalnom nivou, krivci su političari. Ostajem bez komentara, stvarno. Ja sam razočaran sa Elektroprivredom, sa... Ne znam što da kažem. Sve po glavi stanovnika.
“Vlada je kriva. Ko drugi.”
“Malo su krivi i radnici i narod.”
“Kakav crni komentar. Otkud komentar. Plata 150 eura. Važno je da oni dobiju glas, a kako će narodu biti, to - o tom po tom.”
“To je poenta uspjeha na izborima. Što skuplja struja, što više po narodu, i onda će biti izglasani.”