Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt podsjetio je predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima na njihovu obavezu da se osigura nesmetan rad Ustavnog suda BiH u punom kapacitetu, u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
"Nijedan sud niti pojedinačni sudija, bez obzira na to je li neko zadovoljan njihovim odlukama ili ne, ne smiju biti izloženi pritisku kojim se ugrožava njihova nezavisnost", navodi iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) 17. jula povodom "rasprava u javnosti o upražnjenim mjestima u Ustavnom sudu BiH, kao i prijevremenom penzionisanju potpredsjednika Suda, sudije Zlatka Kneževića".
Ustavni sud Bosne i Hercegovine razriješio je 13. jula dužnosti Zlatka Kneževića, trenutno jedinog suca u tom sudu iz entiteta Republika Srpska, zbog prijevremenog odlaska u penziju.
To je učinjeno na Kneževićev zahtjev koji je podnio krajem juna, zbog odlaska u penziju 2. januara 2024. godine, saopštio je Ustavni sud 14. jula.
Narodna skupština RS usvojila je u aprilu ove godine zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku, te pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Razlog za to je bio, jer je Ustavni sud BiH nekoliko puta stavio van snage zakone kojima je RS pokušao prisvojiti državnu nepokretnu imovinu.
"Sudije se imenuju na puni mandat i uživaju sigurnost mandata. Osnova za njihove odluke su Ustav i zakon. Svako prisilno skraćivanje vremena koji provedu u službi temeljno je u suprotnosti sa demokratskim i međunarodnim standardima o nezavisnosti pravosuđa", navodi se u saopštenju za javnost OHR-a i dodaje kako su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te ih moraju provoditi svi organi vlasti u Bosni i Hercegovini.
"Nijedna institucija niti pojedinac ne smiju pokušavati niti im se smije dopustiti da vrše uticaj ili na bilo koji način narušavaju autoritet bilo kojeg suda u BiH ili bilo kojeg sudskog službenika", zaključio je visoki predstavnik.
Ustavni sud BiH čeka na popunu
Odlaskom Kneževića u penziju, Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS, jer je Miodrag Simović početkom novembra prošle godine, također, otišao u penziju.
Tom sudu nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH, i to već deset mjeseci, od odlaska Mate Tadića u penziju.
Ovo pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske.
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
Ustavni sud BiH donosi odluke većinom, od najmanje pet glasova, kad je riječ o plenarnim sjednicama.
Odlazak stranih sudija i postavljanje domaćih na njihovo mjesto proteklih godina su tražili političke stranke iz Republike Srpske i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Iz ovih stranaka obrazlažu to tvrdnjama da je krajnje vrijeme da institucije BiH i njeni predstavnici preuzmu odgovornost za BiH.
Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja kazneno djelo.
