Dostupni linkovi

Ambasador Hrvatske odbio primiti notu zbog Milanovićeve izjave o Srebrenici


Zoran Milanović u Potočarima 11. jula 2012. godine
Zoran Milanović u Potočarima 11. jula 2012. godine

Ambasador Hrvatske u BiH Ivan Sabolić odbio je da primi protestnu notu Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP), upućenu povodom navodne izjave hrvatskog predsednika Zorana Milanovića kojom negira genocid u Srebrenici.

"Ambasador je odbio da primi protestnu notu čiji se ton i sadržaj zasnivaju isključivo na ničim potkrepljenim tvrdnjama, a koje su iz Kabineta predsjednika Hrvatske označene kao laži", navedeno je u saopštenju iz Ambasade Hrvatske u BiH.

Ministarstvo je protestnu notu uputilo zbog Milanovićevog negiranja genocida u Srebrenici, navodno na radnom ručku tokom samita Brdo - Brioni, kod Kranja, u Sloveniji, što je potvrdio i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Iz Milanovićevog kabineta su to negirali, a hrvatski predsednik je rekao da "oni koji se usuđuju da prenose razgovore s kafe na službenom ručku ne samo da nisu dostojni komentara, već ni da sjede za njegovim stolom".

MVP BiH uputilo je demarš 14. septembra i navelo kako "najoštrije osuđuje izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, od 12. septembra 2022. godine, a u kojima je, tokom radnog ručka na samitu Brdo-Brijuni [Slovenija], negirao genocid u Srebrenici".

Ministarstvo je podsjetilo i da je Evropski parlament 9. januara 2009. godine usvojio Rezoluciju kojom se poziva da se 11. juli u cijeloj Evropskoj uniji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Ambasada Hrvatske u Sarajevu je saopštila kako je ambasador Ivan Sabolić na sastanku u Ministarstvu vanjskih poslova BiH 14. septembra odbio primiti protestnu notu ovoga ministarstva.

"To je laž, a laži ne želimo komentirati", odgovorila je agenciji Hina Kancelarija hrvatskog predsjednika na upit o navodnoj Milanovićevoj izjavi.

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je krajem jula dopunio Krivični zakon BiH, koji predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

U demaršu je navedeno i da "uvjereni u poziciju Republike Hrvatske u pogledu poštovanja međunarodnog prava, presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, poštivanja najviših standarda ljudskih prava i očuvanja dobrih uzajamnih odnosa, zahtijevamo hitno povlačenje izjava, kao i izvinjenje porodicama žrtava genocida u Srebrenici", saopštilo je Ministarstvo.

Ovo nije prvi put da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao istupe o genocidu u Srebrenici.

U izjavi novinarima početkom decembra 2021. godine Milanović je izjavio kako u Srebrenici jeste bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv.

"Poštujem tuđu žrtvu, ali nije sve isto. Ako sve bude genocid moramo naći drugo ime za ono što su nacisti napravili Židovima u Drugom svjetskom ratu. Nije svaka žrtva, to je relativiziranje", kazao je u izjavi 6. decembra 2021. i istaknuo da je za žrtve bitna pravda.

Sukob Zorana Milanovića sa ’drukerima’, ’narikačama’ i drugima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:00 0:00
Direktan link

Njegov istup osudili su političari i predstavnici udruženja koja okupljaju porodice žrtava i svjedoke genocida iz BiH, a bosanskohercegovački političar Enver Bijedić podnio je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog, kako je naveo, grubog umanjivanja zločina genocida u Srebrenici.

Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ustanovit će u prvoj presudi protiv generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića 2001. godine da se u Srebrenici dogodio genocid, prvi presuđeni genocid u Evropi od strane međunarodnog suda.

Prema podacima Instituta za nestale BiH, kao i brojnih međunarodnih presuda, u genocidu u Srebrenici ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka.

Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 6.955 osoba.

Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

XS
SM
MD
LG