Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je 14. septembra demarš Republici Hrvatskoj zbog izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojima negira genocid u Srebrenici.
"Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava najoštrije osude izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, od 12. septembra 2022. godine, a u kojima je, tokom radnog ručka na samitu Brdo-Brijuni [Slovenija], negirao genocid u Srebrenici", navedeno je u demaršu.
Ministarstvo podsjeća i da je Evropski parlament 9. januara 2009. godine usvojio Rezoluciju kojom se poziva da se 11. juli u cijeloj Evropskoj uniji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ambasada Hrvatske u Sarajevu je saopštila kako je ambasador Ivan Sabolić na sastanku u Ministarstvu vanjskih poslova BiH 14. septembra odbio primiti protestnu notu ovoga ministarstva.
"To je laž, a laži ne želimo komentirati", odgovorila je agenciji Hina Kancelarija hrvatskog predsjednika na upit o navodnoj Milanovićevoj izjavi.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je krajem jula dopunio Krivični zakon BiH, koji predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
U demaršu je navedeno i da "uvjereni u poziciju Republike Hrvatske u pogledu poštovanja međunarodnog prava, presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, poštivanja najviših standarda ljudskih prava i očuvanja dobrih uzajamnih odnosa, zahtijevamo hitno povlačenje izjava, kao i izvinjenje porodicama žrtava genocida u Srebrenici", saopštilo je Ministarstvo.
Ovo nije prvi put da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao istupe o genocidu u Srebrenici.
- Milanović: Srebrenica je genocid, ali onda za teže zločine treba novo ime
- Zbog sigurnosnih razloga otkazana Milanovićeva posjeta BiH
- Tužilaštvu BiH podnesena krivična prijava protiv Zorana Milanovića
- Udruženja iz BiH pisala Milanoviću: 'Genocid u Srebrenici utvrđen sudskim postupcima'
U izjavi novinarima početkom decembra 2021. godine Milanović je izjavio kako u Srebrenici jeste bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv.
"Poštujem tuđu žrtvu, ali nije sve isto. Ako sve bude genocid moramo naći drugo ime za ono što su nacisti napravili Židovima u Drugom svjetskom ratu. Nije svaka žrtva, to je relativiziranje", kazao je u izjavi 6. decembra 2021. i istaknuo da je za žrtve bitna pravda.
Njegov istup osudili su političari i predstavnici udruženja koja okupljaju porodice žrtava i svjedoke genocida iz BiH, a bosanskohercegovački političar Enver Bijedić podnio je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog, kako je naveo, grubog umanjivanja zločina genocida u Srebrenici.
- Specijal RSE: Dvadeset pet godina genocida u Srebrenici
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ustanovit će u prvoj presudi protiv generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića 2001. godine da se u Srebrenici dogodio genocid, prvi presuđeni genocid u Evropi od strane međunarodnog suda.
Prema podacima Instituta za nestale BiH, kao i brojnih međunarodnih presuda, u genocidu u Srebrenici ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka.
Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 6.955 osoba.
Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
