U BIT centru u Tuzli već nekoliko godina djeluju male informatičke firme koje rade za svjetsko tržište. Te firme vode mladi i perspektivni stručnjaci koji su imali ideju i od ideje napravili biznise.
Oni nam govore o uspjesima, preprekama, ali i o činjenici da se sve može postići samo ako za to postoji volja i ambicija. Jer samo ambiciozne i ljude s vjerom u posao danas želi EU.
Svakodnevna slika u javnosti kako u Bosni i Hercegovini mladi ljudi nemaju perspektive, te im politika onemogućava napredovanje, postala je gotovo pravilo u koje građani sve više vjeruju. No, iskustva iz Tuzle govore suprotno. U ovom gradu ima mladih ljudi koji su se, nakon završenog studija vani, vratili u svoju zemlju i napravili unosna radna mjesta.
Rade po europskim standardima, za europsko i svjetsko tržište, na polju informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Jedan od njih je Zlatan Mulabegović, direktor firme Algebra edukacija.
„Mi smo uspjeli dostići nivo znanja u kompaniji. Nema razlike da li se vi želite educirati u nekom Microsoft centru u Americi, Njemačkoj ili ovdje. Isti standard ima i naš centar u Tuzli i Sarajevu. Sve moguće standarde koji zadovoljavaju sve informatičke firme tog nivoa koje se bave edukacijom vani, i mi smo morali zadovoljiti - od licenciranog softvera, hardvera, klimatiziranih učionica, rasporeda sjedenja i slično. Ovdje je ključna stvar da bi se nešto takvo počelo bila - finansije. Nas trojica smo zajednički uložili svoje novce i krenuli s tim projektom, i nosili smo ga. Tek sada, nakon pet godina, možemo reći da je firma stabilna, da je prebrodila sve početne bolesti. Mi jako puno radimo s Evropskom unijom“, kaže Mulabegović.
Amer Hasanović, profesor Elektrotehnike u Tuzli, doktorirao je u Americi. U Ameriku ga je odvela želja i ambicija, nikakva 'štela' ili rodbinska veza. Nakon doktorskog studija vraća se u Bosnu i Hercegovinu, donosi američka iskustva u istraživanju i i kroz projekte održava vezu sa svjetskim tržištem. Smatra da njegov primjer svaki mladi čovjek može slijediti, a potrebno je sljedeće.
„Znanje, želja da se usavršava svakodnevno, cjeloživotno učenje je mantra savremenog društva, to je ono što ljudi moraju shvatiti. Živimo u dinamičnom svijetu, svijet se mijenja svakodnevno, globalan je. Takmičimo se na tom globalnom tržištu. Prije svega, znači, mora se svakodnevno usvajati nova znanja“, poručuje Hasanović.
Pamet, dva čovjeka i internet
A znanja mnogim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini ne nedostaje. Poznato je da su mnogi iz naše zemlje otišli i danas su vrhunski svjetski kadrovi. Ranijim generacijama takve prilike su se same ukazivale, a danas ih mladi čovjek mora sam stvoriti i izboriti se za njih.
Iz jedne od informatičkih firmi u Tuzli, juni 2011
„Dovoljno je imati pametnog čovjeka, dva kompjutera, vezu na internet i već možete razvijati softver i prodavati ga internacionalno. Sve ove zemlje u tranziciji imaju jako veliki godišnji GDP prihod od IP-a (Intellectual Property Protection). Jedna Bugarska ima skoro 20 posto od IP-a, ali oni imaju jednu vojsku programera, firmi koje izvoze svoje softvere u Ameriku, Kinu, Japan, Zapadnu Evropu. Znači, treba napraviti zakonske okvire, gdje treba jako malo uložiti, a mi imamo izuzetne inžinjere koji izlaze iz naših fakulteta i koji su u stanju biti konkurentni na tržištu“, kaže Mulabegović.
Na Fakultetu elektrotehnike su, također zahvaljujući globalnoj mreži, mladi ljudi, uz profesora Nermina Suljanovića, stvorili laboratorij i programirali za Telekom Slovenije.
„Otvorili smo jednu novu liniju sa firmom PPC iz Manhajma. Trenutno imamo jednu ponudu da idemo s njima i s Univerzitetom u Hajdelbergu, gdje je ponovo industrijski projekat, koji će se kasnije, očekujemo, razviti u neke projekte koje finansira Evropska unija. Imamo i nekih par ideja za neke infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, ponovo s nekim firmama iz Slovenije“, navodi Suljanović.
No, i ova trojica inžinjera - Zlatan, Amer i Nermin - priznaju da su u Bosni i Hercegovini prepreke ogromne, ali da ih ne treba shvaćati kao problem preko kojeg se ne može, već problem koji treba riješiti.
„Kantonalni projekat – smiješno – ne znam da li dobijete 1.200 KM za istraživački projekat. To treba ukinuti. Treba se fokusirati na jedan projekat i reći: 'OK, dajmo sad sto hiljada maraka u godini dana za samo jedan, ali koji ima najviše vjerovatnoće da uspije'. Mi pokušavamo da to promijenimo i mislim da ćemo promijeniti, ali, definitivno, ako pogledamo sad već sedam godina iza nas, šta smo uradili – imamo pomaka“, rekao je Suljanović.
„Ograničenja u Bosni i Hercegovini su mnogo veća nego bilo gdje drugdje u svijetu, ali mi pokušavamo da se nosimo s tim problemima koliko god možemo, upravo aplicirajući one prakse koje smo naučili vani“, smatra Hasanović.
Najbolje poslove, kažu naši sugovornici, ne dobivaju najkvalificiraniji, nego oni koji su sebe najbolje predstavili.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Oni nam govore o uspjesima, preprekama, ali i o činjenici da se sve može postići samo ako za to postoji volja i ambicija. Jer samo ambiciozne i ljude s vjerom u posao danas želi EU.
Svakodnevna slika u javnosti kako u Bosni i Hercegovini mladi ljudi nemaju perspektive, te im politika onemogućava napredovanje, postala je gotovo pravilo u koje građani sve više vjeruju. No, iskustva iz Tuzle govore suprotno. U ovom gradu ima mladih ljudi koji su se, nakon završenog studija vani, vratili u svoju zemlju i napravili unosna radna mjesta.
Rade po europskim standardima, za europsko i svjetsko tržište, na polju informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Jedan od njih je Zlatan Mulabegović, direktor firme Algebra edukacija.
Hasanović: Znanje, želja da se usavršava svakodnevno, cjeloživotno učenje je mantra savremenog društva, to je ono što ljudi moraju shvatiti.
„Mi smo uspjeli dostići nivo znanja u kompaniji. Nema razlike da li se vi želite educirati u nekom Microsoft centru u Americi, Njemačkoj ili ovdje. Isti standard ima i naš centar u Tuzli i Sarajevu. Sve moguće standarde koji zadovoljavaju sve informatičke firme tog nivoa koje se bave edukacijom vani, i mi smo morali zadovoljiti - od licenciranog softvera, hardvera, klimatiziranih učionica, rasporeda sjedenja i slično. Ovdje je ključna stvar da bi se nešto takvo počelo bila - finansije. Nas trojica smo zajednički uložili svoje novce i krenuli s tim projektom, i nosili smo ga. Tek sada, nakon pet godina, možemo reći da je firma stabilna, da je prebrodila sve početne bolesti. Mi jako puno radimo s Evropskom unijom“, kaže Mulabegović.
Amer Hasanović, profesor Elektrotehnike u Tuzli, doktorirao je u Americi. U Ameriku ga je odvela želja i ambicija, nikakva 'štela' ili rodbinska veza. Nakon doktorskog studija vraća se u Bosnu i Hercegovinu, donosi američka iskustva u istraživanju i i kroz projekte održava vezu sa svjetskim tržištem. Smatra da njegov primjer svaki mladi čovjek može slijediti, a potrebno je sljedeće.
„Znanje, želja da se usavršava svakodnevno, cjeloživotno učenje je mantra savremenog društva, to je ono što ljudi moraju shvatiti. Živimo u dinamičnom svijetu, svijet se mijenja svakodnevno, globalan je. Takmičimo se na tom globalnom tržištu. Prije svega, znači, mora se svakodnevno usvajati nova znanja“, poručuje Hasanović.
Pamet, dva čovjeka i internet
A znanja mnogim mladim ljudima u Bosni i Hercegovini ne nedostaje. Poznato je da su mnogi iz naše zemlje otišli i danas su vrhunski svjetski kadrovi. Ranijim generacijama takve prilike su se same ukazivale, a danas ih mladi čovjek mora sam stvoriti i izboriti se za njih.
Na Fakultetu elektrotehnike su, također zahvaljujući globalnoj mreži, mladi ljudi, uz profesora Nermina Suljanovića, stvorili laboratorij i programirali za Telekom Slovenije.
„Otvorili smo jednu novu liniju sa firmom PPC iz Manhajma. Trenutno imamo jednu ponudu da idemo s njima i s Univerzitetom u Hajdelbergu, gdje je ponovo industrijski projekat, koji će se kasnije, očekujemo, razviti u neke projekte koje finansira Evropska unija. Imamo i nekih par ideja za neke infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, ponovo s nekim firmama iz Slovenije“, navodi Suljanović.
Mulabegović: Treba napraviti zakonske okvire, gdje treba jako malo uložiti, a mi imamo izuzetne inžinjere koji izlaze iz naših fakulteta.
No, i ova trojica inžinjera - Zlatan, Amer i Nermin - priznaju da su u Bosni i Hercegovini prepreke ogromne, ali da ih ne treba shvaćati kao problem preko kojeg se ne može, već problem koji treba riješiti.
„Kantonalni projekat – smiješno – ne znam da li dobijete 1.200 KM za istraživački projekat. To treba ukinuti. Treba se fokusirati na jedan projekat i reći: 'OK, dajmo sad sto hiljada maraka u godini dana za samo jedan, ali koji ima najviše vjerovatnoće da uspije'. Mi pokušavamo da to promijenimo i mislim da ćemo promijeniti, ali, definitivno, ako pogledamo sad već sedam godina iza nas, šta smo uradili – imamo pomaka“, rekao je Suljanović.
„Ograničenja u Bosni i Hercegovini su mnogo veća nego bilo gdje drugdje u svijetu, ali mi pokušavamo da se nosimo s tim problemima koliko god možemo, upravo aplicirajući one prakse koje smo naučili vani“, smatra Hasanović.
Najbolje poslove, kažu naši sugovornici, ne dobivaju najkvalificiraniji, nego oni koji su sebe najbolje predstavili.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
