Strah od širenja govora mržnje, potencijalne štete, ali i pitanja da li isto slijedi u ostalim zemljama nerazjašnjena su danima nakon što je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg saopštio da ukidaju program za provjeru činjenica u Sjedinjenim Državama.
Za sada se zna da je Evropska komisija svjesna odluke Mete, ali ne komentariše ukidanje programa u SAD-u. U Evropi, po svemu sudeći, situacija je drugačija.
"U Evropskoj uniji na snazi je Akt o digitalnim uslugama", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE), glasnogovornik Evropske komisije, Thomas Regnier.
Šta se dešava?
Ulazite na Facebook i vidite tri objave.
"Na Antarktiku otkriven rijetki meteorit koji sadrži tragove prahistorijskog mikroorganizma"
"U borbi protiv zagađenja, istraživači razvili jestivu plastičnu foliju od morske trave"
"Solarni paneli postavljeni širom ulica jednog evropskog sela, proizvode dovoljno struje za sve" *
Ako se pitate koja objava je tačna, više to nećete moći saznati iz te iste objave. Nema ni opcije da jednim klikom saznate više o tome šta je tačno ili netačno u informaciji jer program za provjeru činjenica prestaje sa radom.
To će nakon odluke Marka Zuckerberga, za koju se stručnjaci slažu da je izazvana aktuelnom globalnom politikom, biti stvarnost svakog korisnika Facebooka, Instagrama i Threadsa u Sjedinjenim Državama.
'Niko nije znao da će se ovo dogoditi'
Kada je 7. januara najavio ukidanje programa za provjeru činjenica koji uključuje skoro stotinu organizacija širom svijeta, Zuckerberg je rekao da su ljudi koji su radili na provjeri činjenica "uništili više povjerenja nego što su stvorili", da su bili "politički pristrani" i da je vrijeme da se vrate "korjenima slobode govora".
O samom ukidanju programa na kojem rade, fact-checkeri su saznali isti dan kada i svjetska javnost.
"Niko nije znao da će se ovo dogoditi", kaže Tijana Cvjetićanin iz Raskrinkavanja.ba, organizacije koja četiri godine učestvuje u Metinom programu za provjeru činjenica.
Provjeru činjenica u bosanskohercegovačkim medijima radili su kaže i prije saradnje sa Facebookom, no strahuje da, ukoliko program bude ukinut i u Evropi, više neće viđati ispravke.
"Pre nego što smo postali Metin partner na Facebooku mislim da je ukupan broj ispravki mogao da se izbroji na prste obe ruke. On je porastao na nekoliko hiljada u protekle četiri godine," ističe Cvjetićanin.
U svom radu nisu samo ocjenjivali objave medija, nego i, kako kaže, anonimne portale koji su "mašina za prepakivanje sadržaja", zatim teoretičare zavjera, kao i razne influencere, ali i prevare koje se dešavaju na Facebooku kroz koje su ljudima uzimani lični podaci, novac, pristup nalozima.
"U velikom broju slučajeva smo bili jedina brana između korisnika i korisnica i prevaranata koji imaju različite motive, nalaze se čak na različitim krajevima sveta i teško im se može išta drugo uraditi osim upozoriti ljude," navodi Cvjetićanin.
Program, kaže, nije riješio sve probleme, ali jeste uspio da ublaži neke stvari i da pruži ljudima mogućnost da saznaju više o postovima koje vide.
Sama odluka o ukidanju programa u SAD za Cvjetićanin je, kako ističe, donesena u skladu sa političkim okolnostima.
"I dolaskom nove Trumpove administracije, a ne o odluci koja je donesena iz onih razloga koje je sam Mark Zuckerberg naveo kao razloge, a to su apsolutno netačne tvrdnje da je program korišten za cenzuru, jer on nije kreiran tako da može da bude uopšte korišten za cenzuru, čak i da je neko od nas tako nešto pomislio, a nije."
Cvjetićanin pojašnjava da nije tačna ni tvrdnja da su osobe uključene u provjeru pokazivale političku pristrasnost, te da svi koji su radili na ovom poslu prolazili godišnje procjene i verifikacije međunarodne i evropske mreže za provjeru činjenica kroz koje se utvrđuje njihova objektivnost.
Šta kaže EU?
Da je za odluku "kriva" trenutna politička klima slaže se i Eliška Pirkova, analitičarka i voditeljica globalnog programa za slobodu izražavanja u organizaciji Access Now u Briselu koja radi na zaštiti digitalnih prava.
"Smatram i da je ovo pokušaj iskorištavanja Trumpove administracije za borbu protiv javne kontrole i odgovornosti koju novousvojena zakonodavstva u Evropskoj uniji nameću igračima poput Mete", kaže Pirkova.
Iako je Zuckerberg rekao kako Evropa ima povećan broj zakona koji institucionaliziraju cenzuru, iz Mete poručuju da nemaju "direktnih planova" za ukidanje programa u Uniji.
A iz Evropske unije odgovaraju: odluku Mete su primili k znanju, ali komentar na odluke u SAD nemaju, dok je u EU na snazi Akt o digitalnim uslugama (DSA).
"Prema Aktu o digitalnim uslugama, saradnja s nezavisnim fact-checkerima može biti efikasan način za platforme da ublaže sistemske rizike koji proizlaze iz njihovih usluga, uz potpuno poštovanje slobode izražavanja", kaže za RSE glasnogovornik Komisije, Thomas Regnier.
Pojašnjava da se to odnosi na rizike kao što su "širenje dezinformacija ili negativni uticaju na građanski diskurs i integritet izbora."
"Meta je također potpisnica Kodeksa o dezinformacijama, koji sadrži nekoliko specifičnih obaveza u vezi s provjerom činjenica, posebno u saradnji s zajednicom fact-checkera", ističe on.
Akt o digitalnim uslugama prvi je takav u svijetu i sve članice Unije su obavezne da ga implementiraju. Glavna svrha zakona jeste regulacija platformi i njihovog negativnog uticaja na osnovna prava.
"DSA uspostavlja set obaveza za velike platforme", kaže Eliška Pirkova.
Zakonski u EU velikim platformama se smatraju sve one koje imaju više od 45 miliona mjesečnih aktivnih korisnika u Uniji.
Pojašnjava da su ti propisi važni jer obavezuju platforme da adekvatno identifikuju, procijene, saniraju društvene rizike i negativne efekte na osnovna prava njihovih korisnika. Na primjer, u moderiranju sadržaja, distribuciji na platformi, pa čak i u online oglašavanju.
A fact-checkeri, precizira Pirkova, često se smatraju važnom mjerom za ublažavanje rizika. Ukoliko Meta ukine program za provjeru činjenica u EU, oni će biti pravno obvezani na određene stvari.
"Obavezni su provesti procjenu rizika, što zapravo znači povlačenje programa provjere činjenica za Evropsku uniju i može li to potencijalno dovesti do sistemskih rizika za građane pod njenom jurisdikcijom. Ovo će biti broj jedan obaveza za koju vjerujem da će Komisija pokušati da se ispuni", navodi Pirkova.
I na kraju, zaključuje Pirkova, desnica koja je u usponu imaće koristi od ovih promjena.
"Jer će upravo njihovi glasovi sada biti više zaštićeni."
Šta dalje?
U petominutnom videu najavljujući kraj fact-checking programa Zuckerberg je rekao i da će budući model rada značiti "više slobode govora i manje grešaka".
"Ovo znači da ćemo uhvatiti manje loših stvari, ali ćemo također smanjiti broj objava koje slučajno uklonimo nevinim ljudima", naglašava Zuckerberg.
U danima nakon objave novog pravca, došlo je i do eksponencijalnog rasta prijetnji, uvreda, online zlostavljanja kojima su fact-checkeri izloženi, priča Tijana Cvjetićanin. To je naročito vidljivo, dodaje, u regijama sa slabije razvijenom demokratijom, gdje prijetnje za slobodu izražavanja već postoje.
U Poynter Institutu koji vodi Međunarodnu mrežu organizacija za provjeru činjenica koje su bile dio Metinog programa, imaju još sumornija predviđanja.
Ako Meta odluči da obustavi ove programe širom svijeta, gotovo je sigurno da će to izazvati stvarnu štetu na mnogim mjestima- upozoravaju iz Poynter Instituta
"Ako Meta odluči da obustavi ove programe širom svijeta, gotovo je sigurno da će to izazvati stvarnu štetu na mnogim mjestima", navode u Poynteru.
Sa ovim se slaže i Eliška Pirkova iz Access Now uz napomenu da ne trebamo donositi ishitrene zaključke.
"Moramo vidjeti kako će Meta uvesti ove promjene", ističe Pirkova.
U prošlosti se platforma već suočavala sa sličnim optužbama. Tako je Amnesty International u svom izvještaju zaključio da je Meta značajno doprinjela širenju zločina koje je vojska Mijanmara počinila nad narodom Rohinja.
Pirkova dodaje da su slično evidentirali i kod uticaja Meta sistema na pro-palestinske glasove i pokrete solidarnosti kao i u vezi sa informacijama koje se tiču rata u Ukrajini.
Nakon ovih odluka, pitanje je i koliko će biti moguće spriječiti uticaje na izbore u pojedinim zemljama ili širenje stranog uticaja. Pirkova ističe da odluka sigurno neće doprinijeti demokratiji.
"Biće mnogo haotičnije, teže za snalaženje i neugodnije na tim platformama ili čak učestvovati u bilo kakvim razgovorima o izbornom integritetu ili drugim važnim temama javnog diskursa, jer ćemo vjerovatno vidjeti mnogo zapaljivog govora koji će biti nekontrolisan pod izgovorom slobode izražavanja, što nema nikakve veze sa samom slobodom izražavanja", dodaje Pirkova.
Također pojašnjava da će u zemljama čije vlade krše ljudska prava, suzbijaju opoziciju i drugačija mišljenja biti mnogo teže "iskoristiti platforme za dobro."
Iako ga sada ukida, Meta se donedavno ponosila svojim programom za provjeru činjenica. To kaže i Tijana Cvjetićanin iz jedne od partnerskih organizacija, a isto je rekao i sam Zuckerberg u martu 2021, svjedočeći pred američkim Kongresom, da su napravili vodeći program u industriji.
"Informacije od fact-checkera koristimo kako bismo unaprijedili našu tehnologiju i mogli u budućnosti brže prepoznati dezinformacije", kazao je tada Zuckerberg.
Iz Međunarodne mreže za provjeru činjenica, u sklopu koje su djelovale organizacije koje Meta sada ukida, kažu da ova odluka prijeti "da poništi skoro deceniju napretka u promociji tačnih informacija online."
Šta kažu korisnici?
Ako pitate Facebook pratioce Radija Slobodna Evropa, Metina odluka je za neke "naređenje više sile", "biće haos", a za druge "divna vijest" i da će "konačno ljudi moći reći svoje mišljenje."
Na Instagramu je čak 63 posto izrazilo zabrinutost kakav bi sadržaj od sada mogao biti na platformi.
Eliška Pirkova vidi moguće rješenje u potrazi za drugim platformama i alatima za komunikaciju.
"U trenutku kada su naše demokratije pod direktnim napadom, važno je organizovati se, držati se zajedno kao zajednice i istraživati alate koji nam zaista koriste i ne štete nam, bilo indirektno ili direktno", zaključuje Pirkova.
A ako vas zanima koja objava sa početka teksta je tačna, odgovor je broj dva: "U borbi protiv zagađenja, istraživači razvili jestivu plastičnu foliju od morske trave."
Na ovom linku možete detaljnije pročitati rezultate naučnog istraživanja koje potvrđuje tačnost naslova.
*Naslovi su generisani uz pomoć AI alata ChatGPT
Kako funkcioniše program za provjeru činjenica?
Posao partnerskih organizacija koje su radile provjere činjenica na Metinim platformama zasnivao se na otkrivanju problematičnih objava, provjeri informacija, označavanju sadržaja kao netačnog i nuđenju detaljnijeg objašnjenja o samom sadržaju.
Od 2016. godine kada je kreiran program on se proširio na više od 90 organizacija koje rade na više od 60 jezika širom svijeta. Među njima su i organizacije iz svih zemalja Zapadnog Balkana.
U svom radu partnerske organizacije nikada nisu imale mogućnost uklanjanja sadržaja.
"Niko od nas nikada nije mogao da ukloni bilo šta sa platformi u posjedu kompanije Meta, niti je sama kompanija zamislila program tako da oni uklanjaju nešto nakon naših ocena", kaže Tijana Cvjetićanin iz Raskrinkavanja.ba.
To je bio, pojašnjava, program označavanja sadržaja i pružanja dodatnih informacija za netačan sadržaj.
Tvrdnje za provjeru se biraju na osnovu nekoliko faktora, uključujući domet, raširenost, štetnost za društvo i drugi slični elementi. Kada utvrde da nešto nije tačno, fact-checkeri imaju mogućnost da označe tu tvrdnju kao netačnu. Označena objava potom se ne uklanja, nego ima smanjenu vidljivost, a ako navedena stranica nastavi sa takvim objavama onda ostaje bez mogućnosti da sponzoriše svoj sadržaj ili da zarađuje na Facebooku.
"Ne uklanjamo ga, niti možemo da ga uklonimo, Ne sprečavamo nikoga ni da ga vidi. I dalje možete da ga vidite i možete da odlučite hoćete li potpuno da ignorišete taj fact-check koji je napisan ili ćete otići tamo i dobiti još informacija o tome što ste pročitali", pojašnjava Cvjetićanin.
Raskrinkavanje.ba, platforma koja u BiH od 2017. radi na provjeri tačnosti informacija koje mediji objavljuju, bosanskohercegovački je partner Mete.
Partnerski fact-checking program sada će biti zamijenjen sa sistemom koji već postoji na X platformi u vlasništvu Elona Muska, a u kojem korisnici odlučuju o tačnosti posta. Nije jasno da li će Meta implementirati isti sistem kao i "community notes" u kojem korisnici mogu da napišu bilješku ukoliko misle da je post problematičan. Bilješka postaje javna ukoliko dovoljan broj korisnika glasa za nju.