Žensko poduzetništvo polako, ali sigurno se razvija u BiH i u zemljama regiona. Ali i dalje je vidljiva nejednakost između muškaraca i žena u poduzetništvu. U cijelom regionu, u većini slučajeva, žene se poduzetništvom počinju baviti zbog loše ekonomske situacije i nedostatka posla. Prema pojedinim procjenama u BiH, svaka šesta žena pokrene vlastiti biznis jer nema drugi način da pronađe posao.
Od kada je ostala bez posla, Dženita Delić iz Srebrenika, razmišlja o pokretanju biznisa. Izrada čokoladnih buketa joj je bio hobi, ali Dženita u tome vidi mogućnost zarade.
„Trudim se da radim što bolje i što kvalitetnije i nadam se da ću jednog dana da pokrenem nešto konkretno. Srebrenik je malo mjesto i morate se dosta truditi da dođete do ljudi koji to vole, pogotovo u današnje vrijeme kada je veliki broj nezaposlenih“, objašnjava Dženita.
U Bosni i Hercegovini postoje uspješne poduzetničke priče i ideje zasnovane na uzgoju, prodaji i dostavi organskog voća i povrća, ili na domaćoj proizvodnji i prodaji kozmetičkih proizvoda od veoma kvalitetnih i pažljivo probranih organskih sastojaka. Takva je priča Katarine Đurović iz Rudog, koja već petnaest godina radi na uzgoju i preradi nevena u kozmatičke svrhe.
„Prije petnaest godina sam saznala za ljekovitost nevena. Radli smo samo plantažni uzgoj nevena i kako se firma širila počeli smo preređivati neven u proizvode, samo radi tržišta, kako bismo mogli živjeti od toga“, kaže Katarina.
Sličnih, uspješnih primjera ima i u zemljama regiona. Tamara Pelević iz Podgorice, koja u svojoj firmi proizvodi žensku obuću i kožne torbe, kaže da se osjeća napredak u ženskom poduzetništvu u Crnoj Gori.
„U svakom slučaju žensko poduzetništvo u Crnoj Gori je u razvoju. Gotovo 10 posto žena koje imaju svoj biznis. To i nije neki procenat. Ali, Asocijacija poslovnih žena izborila se da snizi sumu kredita za pokretanje biznisa, jer do sada su žene mogle uzeti najmanje 10.000 eura, a od sada sume su mnogo niže, pa je onda i rizik mnogo niži“, objašnjava Tamara Prelević.
Ka boljim vodama
Rizika, koje poduzetništvo nosi, bila je svjesna Miroslava Jovanović iz Beograda, kada je prije 25 godina pokrenula svoj biznis. Miroslava, kao i Tamara iz Podgorice bavi se proizvodnjom i prodajom kožne galanterije i ima pet zaposlenih.
„To je manja radionica, jer su tada bila teška vremena, onda smo shvatili da je to optimalan broj zaposlenih. Možda postoji potreba da bude i više zaposlenih, jer sada širimo posao u zemljama regiona. Napravili smo prve korake“, kaže Miroslava Jovanović.
Žene u poduzetništvu susreću se i sa predrasudama, posebno one koje su u „tipično muškim“ profesijama, poput Valentine Disoske iz Skoplja, koja posluje u IT sektoru.
„S obzirom da ja u tom 'muškom' sektoru imam puno takvih situacija. Recimo, odem na sastanak sa kolegom, gdje su muškarci i oni se obraćaju samo kolegi. Onda on meni prenosi njihova pitanja i ja njima odgovaram“, uz smijeh objašnjava Valentina Disoska.
Poslovni ambijent u BiH, pa i u zemljama regina nije najpovoljniji. Teško je pronaći tržište za proizvode, isplatiti plaće zaposlenima, poštovati zakone, a to je sve teže kada si žena, kaže Aida Zupčević, predsjednica Asocijacije žena poduzetnica ONE, koja ima i svoju firmu.
„Mi se razlikujem u osnovnim karakteristikama. Mi pokušavamo da radimo prema propisima, formalisti smo, perfekcionisti, a to je nemoguće u današnjem sistemu. Ali ja se ipak nadam da je ovo početak nekog pomaka, kako bi ovaj brod krenuo ka nekim boljim vodama“, zaključuje Aida Zubčević.
