Žene na izbornim listama - formalnost ili raskid sa stereotipima

Većina partija u Crnoj Gori utvrdila je izborne liste za oktobarske, parlamentarne izbore. Ovaj put, zahvaljujući zakonskoj obavezi, na njima mora biti najmanje 30 odsto žena. Iako su ključni takmaci na izborima ispoštovali nedavno uvedeno pravilo to, međutim, ne garantuje istu procentualnu zastupljenost žena u novom sazivu.

Crnogorska skupština je u prethodnom sazivu imala svega 12 odsto žena u skupštini, što je daleko ispod evropskog prosjeka od 30 odsto.

Novi Zakon o izboru odbornika i poslanika obavezao je učesnike izbora na kvotu od 30 odsto žena na izbornoj listi, što je sudeći po anketi koju smo proveli među partijama, ispoštovano.

Od 63 kandidata za poslanika na listi vladajuće DPS je 19 žena, ali prva je tek na 11 mjestu liste.

Da li će kvota sa liste biti poštovana i u parlamentu pitali smo portparola DPS-a Časlava Vešovića.

"Nakon ozbora, kada se formira poslanički klub, koji je istovremeno i partijski organ pridržavaćemo se statuta naše partije koji u članu 26 precizira da se na svim niovima obezbjeđuje adekvatna rodna zastupljenost, koji je sličan i rješenjima u novom izbornom zakonu", odgovorio je on.

Novo zakonsko rješenje je samo djelimično riješilo pitanje zastupljenosti žena, kaže za RSE funkcionerka opozicione SNP Snežana Jonica, partije na čijoj listi je na svakom trećem mjestu po jedna žena. Ona, međutim podsjeća da upravo ta preporuka Venecijanske komisije koja bi garantovala veće učešće žena u skupštini, nije ušla u zakon.

"SNP je i inicirala tu normu u izbornom zakonu i naravno ispoštovala je, ne samo u procentu žena koje se nalaze na izbornoj listi nego i njihovom redosljedu i tako obezbjeđujući garancije da će 30 posto žena biti, ne samo na izbornoj listi nego i nakon toga u klubu poslanika SNP", navodi Jonica.

Žene u Crnoj Gori čine više od polovine populacije i biračkog tijela, ali ih je u malom procentu na rukovodećim funkcijama u strankama, vlasti i javnim preduzećima.

Emancipacija i demokratizacija

Novoformirana Pozitivna Crna Gora, na čijoj je listi više od 30 odsto žena, odlučna je da mijenja stereotipe i da ženama pruži prliku za veće učešće u političkom životu, kaže za RSE potpredsjednica Pozitivne Azra Jasavić.

"Pozitivna Crna Gora je spremna i svjesna da su korjenite promjene potrebne crnogorskom društvu, a jedna od anomalija našeg društva jeste što je crnogorska žena diskriminisana i to naročito u političkoj sferi i u sferi odlučivanja. Pozitivna Crna Gora ima jasnu ambiciju da to promijeni i da svojim djelima pokaže da će raditi na emancipaciji i demokratizaciji crnogorskog društva u punom i pravom smislu te riječi", ističe Jasavić.

Nedovoljna zastupljenost žena dosadašnja je praksa i lokalnih parlamenata. Opozicija u Budvi tako do sada nije imala nijednu odbornicu, prenosi naša Jasna Vukićević, ali i navodi da stranke, prtisnute zakonskim obavezama povećavaju kvote za žene na svojim listama. Propisani cenzus, međutim i ne znači da će se stereotipi o ženama lako prevazići.

"Prvazišli smo mi tu diskriminaciju žena. Evo, imate profesija u kojima dominiraju žene, feminizaciju školstva, zdravstva novinarstva", kaže Mihailo Backović iz lokalnog odbora Demokratskog fronta.

RSE: To su sve profesije koje nijesu dobro plaćene i gdje se ne donose odluke?

"Jeste, ali su to ipak atraktivni poslovi. Tačno je da se to danas manje plaća. Ali imate žene biznismene. Žene su u Crnoj Gori u prednosti u odnosu na muškarce jer koriste često sve svoje atribute".

Partije u Crnjoj Gori godinama manipulišu redosledom na izbornim listama, pa dobijeni mandati nijesu izraz autentične volje birača, jer partije naknadno intervenšu, ukazuju u Centru za demokratsku tranziciju, čiji izvršni direktor Dragan Koprivica očekuje da će ovi izbori znaciti raskid sa ovom praksom.

"Do sada partije nijesu poštovale to što je u Crnoj Gori više žena glasača i prosto su na neki neadekvatan način prevodile volju građana kako njima odgovara u parlamentu. Time se manipuliše u nazad 20-ak godina i CDT smatra da je krajnje vrijeme da se stvari postave na svoje mjesto i da u budućem parlamentu bude makar 30 posto pripadnica manje zastupljenog pola", kaže Koprivica.