Srbija, Hrvatska i Slovenija potpisale su prošle sedmice deklaraciju o osnivanju zajedničke kompanije koja bi trebala omogućiti brži transport robe na paneuropskom transportnom koridoru. U početnoj fazi dogovora učestvovala je i BiH koja, kako kažu nadležni, ima solidnu infrastrukturu željeznica, no treba otkloniti administrativne barijere kako bi se priključila svojim susjedima u ovom projektu.
U okviru Memoranduma o razumijevanju za razvoj osnovne transportne mreže na zapadnom Balkanu iz 2004. godine, koji je potpisala i BiH, dogovoreno je uspostavljanje bezgraničnog transportnog koridora. BiH ima dobre pretpostavke za priključenje iako još uvijek kaska za susjedima.
„Mi imamo koridor 5C, zatim imamo krak prema Banjoj Luci i imamo krak Doboj - Tuzla - Brčko radi luke u Brčkom, tako da je BiH što setiče pruga je, možemo se pohvaliti, pokrivena sigurno preko 90 posto tom osnovnom mrežom. Naša osnovna mreža je uključena u regionalnu mrežu, a pretpostavka regionalne mreže jeste da će jedan dan cijela mreža postati TEN mreža EU, to je Trans-European networks. Hrvatska kad je zatvorila poglavlje mreže, kompletna njena mreža je ušla u tu evropsku mrežu. I mi očekujemo da ćemo i bh. mreža, kad dođemo do poglavlja mreže, kompletna ući“, kaže Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za transportnu infrastrukturu BiH.
Pomoćnik federalnog ministra za željeznički, vodni i kombinovani promet Izet Mehinagić kaže kako je BiH vrlo zainteresovana da se uključi u projekat uspostave bezgraničnog saobraćaja sa susjedima.
„U okviru nekih evropskih projekata nastavljeni su planovi da se napravi bezgranični režim željezničkog saobraćaja između BiH, Hrvatske i Srbije. Mi ćemo u tom smislu podstaći takve aktivnosti. Željeli bismo da se najkasnije do kraja iduće godine realizuje taj projekat, tako da bi naši najsavremeniji vozovi u Evropi, Talgo vozovi, sa krajem iduće godine mogli putovati bez zadržavanja prema Zagrebu, Beogradu i Budimpešti da ostvare primjerena putna vremena“, pojašnjava Mehinagić.
U toku rekonstrukcija postojeće infrastrukture
Prioritet je otklanjanje administrativnih barijera, kaže Marinko Biljanović, pomoćnik ministra saobraćaja RS.
„Prioritet na regulisanju režima prelaska granica i izjednačavanja uslova poslovanja javnih preduzeća koja se bave prevozom, naročito u željezničkom saobraćaju, znači da imaju približno iste uslove kao i druga preduzeća. Na taj način bi se potvrdilo sve ono do sada što se uradilo u reformi željezničkog sektora u zemljama Zapadnog Balkana da se omogući korištenje željeznice bez posebnih zadržavanja na graničnim prelazima“, kaže Biljanović.
BiH ima solidnu željezničku infrastrukturu, a uz završetak rekonstrukcije pruga koja je u toku moći će zadovoljiti regionalne standarde. Izet Bajrambašić,pomoćnik ministra za transportnu infrastrukturu BiH, napominje da je u toku rekonstrukcija u koju je uloženo 180 miliona maraka.
„Za nas su prioritetni rekonstrukcija pruga i rehabilitacija plovnog puta rijeke Save i osposobljavanje dvije luke - Brčko i Bosanski Šamac. Mi želimo čim prije da što je moguće više roba i kamiona sa cesta prebacimo na željeznice i na vodni transport. A to podrazumijeva uključenje na sjeveru u ovoj pravac o kojem je potpisana deklaracija, dakle na koridoru 10. Mi, zapravo, nemamo nikakvih prepreka tu. Samo je stvar dogovora. BiH ima prednost što smo mi fizički već povezani. Mi, ustvari, moramo samo administrativno da riješimo probleme, a to su pitanje carina i način kako se carinske operacije obavljaju“, pojašnjava Bajrambašić.
Regionalno bezgranično povezivanje za BiH bi značilo ekonomski podsticaj, napominje Biljanović.
„Očekujemo da bi u narednom periodu kad se ispune svi uslovi željeznica mogla prevoziti od 15 do 20 miliona tona robe godišnje, što bi u svakom slučaju dalo značajan ekonomski podsticaj željeznici. Time bi se smanjile i dotacije koje željeznice koriste od javnih prihoda“, tvrdi Biljanović.
Izet Mehinagić ipak napominje da bi se i kvalitet željezničkog saobraćaja podigao na veću razinu.
„Za BiH bi to značilo najmanje po sat manje zadržavanja vozova tokom putovanja prema Zagrebu i Beogradu. Dakle, vremena bi bila daleko pogodonija za putnički saobraćaj, a teretni saobraćaj bi također bio atraktivan jer bi se elektronskim putem razmjenjivala dokumenta i obavljale carinske i druge formalnosti“, zaključuje Mehinagić.
Sedam potpisnica Memoranduma o saradnji prije dvije godine napravile su studiju koja predviđa elektronsku kontrolu roba dok su vozovi u pokretu, što bi znatno olakšalo prelazak granica. Primjena studije je u početnoj fazi, no uz malo više političke volje i brže otklanjanje administrativnih barijera, i planirani projekat mogao bi zaživjeti u potpunosti.
*****
Mogao bi vas interesovati i tekst:
Napokon prugom iz Beograda u Sarajevo
U okviru Memoranduma o razumijevanju za razvoj osnovne transportne mreže na zapadnom Balkanu iz 2004. godine, koji je potpisala i BiH, dogovoreno je uspostavljanje bezgraničnog transportnog koridora. BiH ima dobre pretpostavke za priključenje iako još uvijek kaska za susjedima.
„Mi imamo koridor 5C, zatim imamo krak prema Banjoj Luci i imamo krak Doboj - Tuzla - Brčko radi luke u Brčkom, tako da je BiH što se
BiH vrlo zainteresovana da se uključi u projekat uspostave bezgraničnog saobraćaja sa susjedima.
Pomoćnik federalnog ministra za željeznički, vodni i kombinovani promet Izet Mehinagić kaže kako je BiH vrlo zainteresovana da se uključi u projekat uspostave bezgraničnog saobraćaja sa susjedima.
„U okviru nekih evropskih projekata nastavljeni su planovi da se napravi bezgranični režim željezničkog saobraćaja između BiH, Hrvatske i Srbije. Mi ćemo u tom smislu podstaći takve aktivnosti. Željeli bismo da se najkasnije do kraja iduće godine realizuje taj projekat, tako da bi naši najsavremeniji vozovi u Evropi, Talgo vozovi, sa krajem iduće godine mogli putovati bez zadržavanja prema Zagrebu, Beogradu i Budimpešti da ostvare primjerena putna vremena“, pojašnjava Mehinagić.
U toku rekonstrukcija postojeće infrastrukture
Prioritet je otklanjanje administrativnih barijera, kaže Marinko Biljanović, pomoćnik ministra saobraćaja RS.
„Prioritet na regulisanju režima prelaska granica i izjednačavanja uslova poslovanja javnih preduzeća koja se bave prevozom, naročito u željezničkom saobraćaju, znači da imaju približno iste uslove kao i druga preduzeća. Na taj način bi se potvrdilo sve ono do sada što se uradilo u reformi željezničkog sektora u zemljama Zapadnog Balkana da se omogući korištenje željeznice bez posebnih zadržavanja na graničnim prelazima“, kaže Biljanović.
BiH ima solidnu željezničku infrastrukturu, a uz završetak rekonstrukcije pruga koja je u toku moći će zadovoljiti regionalne standarde. Izet Bajrambašić,
Očekivanja su da bi u narednom periodu, kad se ispune svi uslovi, željeznica mogla prevoziti od 15 do 20 miliona tona robe godišnje, što bi u svakom slučaju dalo značajan ekonomski podsticaj željeznici.
„Za nas su prioritetni rekonstrukcija pruga i rehabilitacija plovnog puta rijeke Save i osposobljavanje dvije luke - Brčko i Bosanski Šamac. Mi želimo čim prije da što je moguće više roba i kamiona sa cesta prebacimo na željeznice i na vodni transport. A to podrazumijeva uključenje na sjeveru u ovoj pravac o kojem je potpisana deklaracija, dakle na koridoru 10. Mi, zapravo, nemamo nikakvih prepreka tu. Samo je stvar dogovora. BiH ima prednost što smo mi fizički već povezani. Mi, ustvari, moramo samo administrativno da riješimo probleme, a to su pitanje carina i način kako se carinske operacije obavljaju“, pojašnjava Bajrambašić.
Regionalno bezgranično povezivanje za BiH bi značilo ekonomski podsticaj, napominje Biljanović.
„Očekujemo da bi u narednom periodu kad se ispune svi uslovi željeznica mogla prevoziti od 15 do 20 miliona tona robe godišnje, što bi u svakom slučaju dalo značajan ekonomski podsticaj željeznici. Time bi se smanjile i dotacije koje željeznice koriste od javnih prihoda“, tvrdi Biljanović.
Izet Mehinagić ipak napominje da bi se i kvalitet željezničkog saobraćaja podigao na veću razinu.
„Za BiH bi to značilo najmanje po sat manje zadržavanja vozova tokom putovanja prema Zagrebu i Beogradu. Dakle, vremena bi bila daleko pogodonija za putnički saobraćaj, a teretni saobraćaj bi također bio atraktivan jer bi se elektronskim putem razmjenjivala dokumenta i obavljale carinske i druge formalnosti“, zaključuje Mehinagić.
Sedam potpisnica Memoranduma o saradnji prije dvije godine napravile su studiju koja predviđa elektronsku kontrolu roba dok su vozovi u pokretu, što bi znatno olakšalo prelazak granica. Primjena studije je u početnoj fazi, no uz malo više političke volje i brže otklanjanje administrativnih barijera, i planirani projekat mogao bi zaživjeti u potpunosti.
*****
Mogao bi vas interesovati i tekst:
Napokon prugom iz Beograda u Sarajevo
