Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad Rusije na opkoljeni lučki grad Mariupolj "zločinom protiv čovječnosti", dok su ruske i ukrajinske delegacije održavale pregovore uživo, prve od 10. marta.
"Ono što ruske trupe rade Mariupolju je zločin protiv čovječnosti, koji se dešava pred očima cijele planete uživo”, rekao je Zelenski u obraćanju danskom parlamentu 29. marta.
Ruske strane nemilosrdno granatiraju Mariupolj od početka invazije, a situacija u gradu koji je prije rata brojao oko 400.000 ljudi opisana je kao "apokaliptična".
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je 29. marta da je Rusija pristala da otvori tri humanitarna koridora, uključujući jedan iz Mariupolja, kako bi omogućila civilima da pobjegnu iz borbenih zona, ali je nejasno koliko će od desetina hiljada ljudi koji su zarobljeni u gradu uspjeti da izađe.
Ona je dodala da će pored Mariupolja biti otvoren i siguran koridor koji vodi iz grada Melitopolja kako bi se civilima omogućilo da odu u Zaporožje.
Treći koridori će biti iz Enerhodara i takođe će biti povezan sa Zaporožjem.
Taj potez uslijedio je dan nakon što dvije strane nisu uspjele otvoriti nijedan koridor nakon što je Kijev upozorio na moguće ruske "provokacije".
Ukrajinska ambasada u Turskoj saopštila je 29. marta da su razgovori u Istanbulu trajali oko četiri sata. Nije bilo odmah jasno da li će se razgovori nastaviti i drugi dan u Istanbulu.
Savjetnik Zelenskog rekao je da je sastanak bio fokusiran na osiguravanje prekida vatre i garancija za sigurnost Ukrajine, što su pitanja koja su bila u središtu prethodnih neuspješnih pregovora.
Uoči razgovora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je delegacijama da se nada da će napredak u pregovorima utrti put za sastanak Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Raniji pregovori nisu uspjeli postići napredak.
Erdogan je rekao da je došlo vrijeme da razgovori daju konkretne rezultate i pozvao na hitan prekid vatre, rekavši da je na obje strane "zaustavljanje ove tragedije”.
Zelenski je ranije rekao da će prioriteti Ukrajine na pregovorima biti "suverenitet i teritorijalni integritet".
Ukrajina će "tražiti mir, zaista, bez odlaganja", rekao je on u svom obraćanju kasno 27. marta. Ponavljajući ranije izjave, Zelenski je rekao da će ponuda sigurnosnih garancija uključivati da Ukrajina ostane bez nuklearnog oružja.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je prekid vatre najviše čemu se njegova zemlja mogla nadati od pregovora. "Mi ne trgujemo ljudima, zemljom ili suverenitetom," rekao je Kuleba.
Više od četiri sedmice od svoje ničim izazvane invazije, Rusija nije uspela da zauzme nijedan veliki ukrajinski grad i 25. marta je signalizirala da smanjuje svoje ambicije da se fokusira na osiguranje Donbasa, gdje se proteklih osam godina separatisti koje podržava Moskva bore protiv ukrajinske vojske.
Generalštab ukrajinske vojske saopštio je 29. marta da ruske snage nastavljaju da lansiraju raketne napade na stambena naselja širom zemlje, fokusirajući se na gađanje područja za skladištenje goriva u nastojanju da "komplikuju logistiku" i "stvore uslove za humanitarnu krizu.”
Skladišta goriva su navodno pogođena proteklih dana u gradovima kao što su Kijev, Lviv, Rivne, Žitomir i Lutsk.
Ukrajinske službe za hitne slučajeve saopštile su da su najmanje tri osobe poginule, a 22 ranjene 29. marta kada je raketa pogodila zgradu regionalne administracije u južnom lučkom gradu Mikolajevu.
Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da su ruske snage prethodnog dana izvele raketni napad na grad Ljubotin na severoistoku regije Harkiva.
Sa druge strane, ruski ministar Sergej Šojgu ponovo je 29. marta izjavio da su glavni zadaci prve faze ruske vojne operacije u Ukrajini završeni.
Šojgu je također tvrdio da je ruska vojska ubila oko 600 stranih boraca u posljednje dvije sedmice.
Ovo je bilo njegovo drugo pojavljivanje na televiziji u dva dana, nakon dvosedmičnog odsustva iz javnosti koje je dovelo do pitanja o tome gdje se nalazi i kakvo mu je zdravstveno stanje.
Kremlj je, u međuvremenu, 29. marta rekao da će Moskva i Washington na kraju morati da imaju dijalog o sigurnosti, ali da će na njihove odnose neizbježno uticati "lične uvrede" koje je predsjednik SAD Joe Biden uputio Putinu.
