Novo istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da je u 2019. godini zabilježeno 2,6 miliona smrtnih slučajeva povezanih s alkoholom.
Najveći dio smrtnih slučajeva zabilježen je u Evropi.
Kako dalje navodi WHO, sve je izvjesnije da će ljudi umrijeti od problema povezanih s alkoholom u Evropi nego bilo gdje drugo u svijetu.
U globalnoj evidenciji, 2019. godine bilo je 2,6 miliona smrtnih slučajeva povezanih s alkoholom, što je pad od 2,5 posto u odnosu na 2010. godinu, ali je i dalje "neprihvatljivo visoko", kaže Vladimir Pozniak, koji je na čelu odjela za alkohol, droge i ovisnost u WHO-ovom odjelu za mentalno zdravlje i supstance.
Evropska regija je imala najveću stopu smrtnosti od alkohola - 52,9 posto na 100.000 stanovnika, kao i najveću stopu poremećaja zbog upotrebe alkohola u svijetu.
Stopa poremećaja upotrebe alkohola se smanjila u Americi i zemljama zapadnog Pacifika, dok je porasla u regijama Afrike, istočnog Mediterana i jugoistočne Azije.
Upotreba droga i ovisnost su veliki globalni zdravstveni izazovi.
U 2019. godini gotovo 600.000 ljudi umrlo je od posljedica upotrebe psihoaktivnih droga, navodi se u izvještaju. Poremećaji upotrebe supstanci usko su povezani s mentalnim zdravstvenim stanjima i mogu povećati rizik od nezaraznih bolesti, infekcija povezanih s ubrizgavanjem droga i slučajnih smrti.
Pristup liječenju za probleme upotrebe supstanci ostaje glavna prepreka u većem dijelu svijeta, navodi se u izvještaju WHO-a.
U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, primjena liječenja kreće se od manje od jednog posto do 35 posto.
Dispariteti postoje i unutar zemalja. Većina smrtnih slučajeva uzrokovanih alkoholom bila je među muškarcima, dok poremećaj upotrebe supstanci nesrazmjerno pogađa osobe nižeg socioekonomskog statusa.
Stotine miliona odraslih u riziku od bolesti bez vježbanja
Gotovo 1,8 milijardi odraslih ljudi izloženo je riziku od bolesti kao što su rak, moždani udar, demencija i dijabetes zbog nedostatka vježbanja, a situacija se pogoršava, navela je Svjetska zdravstvena organizacija.
Nova studija istraživača i akademika otkrila je da je fizička neaktivnost na globalnom nivou porasla za oko pet procenata između 2010. i 2022. godine.
Gotovo trećina odraslih širom svijeta, odnosno 31 posto, ne vježba dovoljno, u odnosu na 23 posto u 2000. godini i 26 posto u 2010. godini, navodi se u izvještaju.
Ako se trenutni trendovi nastave, stručnjaci predviđaju da do 2030. godine oko 35 posto ljudi neće dovoljno vježbati, prenijela je agencija DPA.
Istraživanja pokazuju da nedostatak vježbanja povećava rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara, dijabetesa tipa dva, demencije i raka dojke i crijeva.
