Zbog čega je Lagumdžija izbjegao Milanovića

Nakon dvodnevnog boravka Zorana Milanovića, premijera Hrvatske, u BiH ocjene analitičara su pozitivne. Ono što izaziva kontraverze je činjenica da nije došlo do susreta ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije i gosta iz Hrvatske. Dodatne nejasnoće proizilaze iz činjenice da je Lagumdžija u međuvremenu posjetio Banju Luku, što je najavljeno kao njegov prvi zvanični posjet u svojstvu ministra vanjskih poslova.

Diplomatski skandal, politički gaf ili jednostavno sujeta, ovim riječima većina političkih analitičara u BiH okarakterisala je u najmanju ruku neobično ponašanje prvog čovjeka bh. diplomacije Zlatka Lagumdžije.

Nakon što je preskočio radni ručak sa delegacijom Republike Hrvatske, koja je od javnih medija bliskih SDP-u nazvana trećerazrednom, Lagumdžija je otputovao u Banju Luku, kako su prenijeli isti mediji, u prvu zvaničnu posjetu od kada je preuzeo mjesto ministra vanjskih poslova BiH.

Dugogodišnji vanjskopolitički novinar Mirko Šagolj smatra da je riječ o moralnom skandalu koji je teško opravdati:

„Ja lično mislim da je ovo ponašanje Zlatka Lagumdžije u odnosu na posjetu Zorana Milanovića vrhunski politički, pa ako hoćete i moralni skandal - jer čovjek je uvijek prema BiH dok je bio i u opoziciji ispoljavao jedan izuzetno korektan, naklonjen odnos“, kaže Šagolj.

Za svoj prvi službeni posjet Zoran Milanović, premijer Hrvatske, koja će uskoro postati dijelom EU, izabrao je BiH. U svojim izjavama jasno je podvukao kako Hrvatskoj treba stabilna BiH i da će joj, kao prijateljska i susjedna zemlja, na njenom evropskom putu pomoći. Naglašena su brojna otvorena pitanja - od graničnih prijelaza do neriješene imovine, ali i opredijeljenost da se konačno počnu rješavati. Slično je poručio i u Mostaru liderima dva HDZ-a udruženim u Hrvatski narodni sabor.

Hrvatska vlada nastaviće pomagati Hrvate u BiH u okviru obaveza koje nalaže hrvatki Ustav, sve ostalo mora se riješavati kroz institucije vlasti BiH.

Izjavu Zlatka Lagumdžije da je prvi službeni posjet Zorana Milanovića isuviše nacionalno obojen, Mirko Šagolj komentira:

„Zar može iko živ zamjeriti predsjedniku Vlade Hrvatske što će otići da posjeti bolnicu koju je Hrvatska svojim sredstvima izgradila, što će otići u Mostar?“

Susret je bio službena obaveza

Poziciju ministra vanjskih poslava BiH Mladen Ivanić, inače lider PDP-a, obavljao je od 2003. do 2007. godine u vrijeme kada je Stjepan Mesić, tadašnji predsjednik RH, bio čest gost zvaničnog Sarajeva. Iako je Mesić bio žestoki kritičar RS-a i političara koji dolaze iz manjeg bh. entiteta, susrete sa hrvatskom delegacijom Ivanić nije propuštao:

„Nisam ja nikad bio ljubitelj gospodina Mesića, pa ni nekih stavova koji su dolazili iz HDZ-a, ali sam s njima sjedao kao profesionalac. Smatram da je bila obaveza gospodina Lagumdžije da se nađe sa gospodinom Milanovićem i da, ako i imaju razlog da se oko nečega prepiru, to urade iza zatvorenih vrata. Ja mislim da nije dobro da ministar spoljnih poslova BiH ne sreće predsjednika vlade susjedne zemlje, jer je to uvijek protokolarno u našim institucijama bilo kao svojevrsna obaveza“, kaže Ivanić.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, da li slučajno ili ne, za prvu zvaničnu posjetu, kako je najavljeno, izabrao je Banju Luku u vrijeme kada je u BiH boravio premijer Hrvatske, s kojim se nije susreo.

Ako je posjeta u funkciji ministra vanjskih poslova, neminovno se mora vezati za njegovu kontraverznu izjavu o Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj, s čime je uporedio odnose dva entiteta odmah nakon izbora. Mladen Ivanić ovako komentira susret Lagumdžija - Dodik:

„Gospodin Lagumdžija sad razmišlja isključivo kao političar ne kao ministar, zbog nekog razloga njemu je stalo da se pokaže da su odnosi sa Dodikom bolji nego što su bili. I Dodiku je iznenađujuće stalo da i on to pokaže. Sad što je žrtva Milanović u svemu tome, izgleda da to nikoga posebno ne zanima. To, barem meni kao nekom ko je iz opozicije, predstavlja neku vrstu bh. cirkusa.“

Iako pozicija ministra u vladi ne mora nužno značiti brisanje funkcije lidera stranke, Zlatko Lagumdžija moraće se u svom budućem radu odrediti što zapravo želi biti.

Ibrahim Đikić, dugogodišnji diplomata, upozorava kako političko predstavljanje zemlje ne smije biti odraz jedne političke opcije, što se, nažalost, u BiH često dešava:

„Ako je već ministar u saveznoj vladi, da tako nazovem Vijeće ministara, onda predstavlja BiH. Samo, istina, ta se primjedba može staviti i nekim drugim ministrima.“

Hidajet Biščević, generalni sekretar Vijeća za regionalnu suradnju, zaključuje kako regionalna suradnja nema alternativu, odnosno da su dobri diplomatski odnosi nužan put kako suradnju unaprijediti:

„Ono što mene pomalo brine sa pozicije glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju jeste ta neka vrsta nespremnosti ili nedovoljne spremnosti da se stvari sagledavaju u nekoj široj i dugoročnije strateškoj viziji, strateškoj prespektivi, pa se onda prečesto razni političari i diplomati i drugi sudionici političkog života zapliću u neke trivijalnosti, koje zapravo ne vode izlazima iz ovih opterećenja kojima je regija još uvijek obilježena.“

Nedolazak Lagumdžije, ali i njegovog stranačkog kolege Nermina Nikšića, federalnog premijera, na radni ručak, hrvatski premijer Zoran Milanović nije želio komentirati, poručivši tek da će ih primiti u Zagrebu kada dođu u glavni grad Hrvatske.