Zbog čega Crnogorci plaćaju najskuplje gorivo u regionu

Cijene goriva, koje su u Crnoj Gori dostigle rekordne visine, najviše su u poređenju sa svim državama ex Jugoslavije izuzev Slovenije koja je dugogodišnja članica Evropske unije i koja je i u vrijeme zajedničke države po visini standarda odskakala u odnosu na ostale republike.

Litar "crnogorskog" eurosupera 98 košta čak jedan euro i 54 centa što je šest centi više u odnosu na dosadašnju cijenu, dok su ostale vrste goriva skuplje za pet centi, pa je litar eurosupera 95 jedan i po euro, a eurodizel jedan euro i 38 centi.

Od poslije Crne Gore najskuplje Hrvatske benzin od 98 oktana je ovdje skuplji za tri centa, dok je u Bosni i Hercegovini isti eurosuper 98 jeftiniji čak za 21 cent.

Poseban kuriozitet predstavlja podatak da su u odnosu na Crnu Goru niže čak i cijene goriva u Luksemburgu gdje je litar eurosupera 98 jeftiniji za četiri centa.

Za utjehu, pored Slovenije, neutešnim građanima Crne Gore ali i ostalima u regionu mogu poslužiti Mađari koji benzin plaćaju jedan euro i 59 centi i naročito Grci koji za svaki litar moraju da izbroje čak jedan euro i 84 centa.

Međutim, teško da će ispostavljanje računa na domaćim benzinskim pumpama, ovi podaci, punjenje automobilskog rezervoara učiniti manje bolnim, pa je i nezadovoljstvo veliko.

Zabrinuo se čak i Predsjednik države Filip Vujanović.

"Sve ove cijene utiču na standard građana i uvjeren sam da će se oni programima vladine politike koji su usmjereni na socijalnu zaštitu učiniti sve da se građani socijalno zaštite", izjavio je Vujanović.

Cijena goriva u Crnoj Gori se određuje na osnovu promjena na londonskom tržištu nafte i valutnog odnosa eura i američkog dolara, a formula za njeno izračunavanje uključuje i akcize, težinsku i lučku taksa kao i porez na dodatu vrijednost koji predstavljaju nepromjenljive parametre. U cijenu ulazi i trgovačka marža od sedam centi po jednom litru.

Na osnovu te formule, koju je u vrijeme privatizacije kotorskog Jugopetrola koji je kupio grčki Hellenic Petroleum preciziralo Ministarstvo ekonomije, u Crnoj Gori se svakog drugog ponedjeljka izračunava maksimalna maloprodajna cijena naftnih derivata.

Ta maksimalna je obavezno i jedina jer ne funkcioniše tržište zbog nemogućnosti ostalih distributera naftnih derivata da dopremaju gorivo morskim putem jer Hellenic ima monopol na tankove za lagerovanje.

Vlada mora intervenisati

U Uniji poslodavaca kažu da najnovije, rekordno poskupljenje naftnih drivata predstavlja težak udar na domaću privredu.

Projekt menadžer ove asocijacije Mirza Mulešković kaže da je privreda i inače bila u veoma teškoj situaciji imajući u vidu veliku nelikvidnost, odnosno, uticaj ekonomske krize.

Treba preispitati sve mogućnosti za smanjenje cijena, odnosno, formulu za njihovo izračunavanje ali i eventualno smanjenje akciza, kaže Mulešković.

"Smatramo da će povećanje cijene goriva zasigurno dovesti do povećanja cijene finalnih proizvoda i ukoliko dođe do povećanaj cijena samih proizvoda to ne bi trebalo da začudi. Ako do toga dođe, ne treba kriviti proizvođače jer oni ne mogu da utiču na cijenu goriva. Tu treba druge institucije da reaguju i da se nađe rješenje kako da se dođe do smanjenja cijene jer je gorivo ipak osnovno za rad svakog privrednika i samim tim povećanjem cijene goriva povećava se sam inicijalni trošak što dovodi do povećanja cijene proizvoda kod samog proizvođača", navodi Mulešković.

Generalni sekretar novoosnovane partije Pozitivna Crna Gora Mladen Bojanić kaže da će novo poskupljenje proizvesti niz novih teškoća i problema, te da bi država morala odlučno da interveniše.

"Naravno da se mora odreći jednog dijela prihoda smanjujući akcize. No, ako razmišljamo o ekonomskom razvoju Crne Gore moramo omogućiti malim i srednjim privrednicima da ti imputi poput cijene goriva, telekomunikacija, budu smanjeni ako hoćemo privredni razvoj", ocjenjuje Bojanić.

"Vlada nema direktan uticaj na formulu po kojoj se formiraju cijene naftnih derivata, a jedini instrument koji se može koristiti je korekcija akciza", saopšteno je iz Vlade, uz ocjenu da bi to imalo direktne posljedice na budžetske prihode, te da bi pad tako značajnog budžetskog prihoda morao biti nadoknađen povećanjem poreza na dodatu vrijednost.

Crnogorski PDV od 17 odsto je, u odnosu na srbijanski od 18 i hrvatski od 25 odsto, najniži u regionu, pa bi tu možda i postojao određen prostor.

To, međutim, po ocjeni Vlade, ne bi bilo u duhu njene fiskalne politike, a bilo bi štetno po standard građana.

Upravo taj standard građana će biti drastično ugrožen, kaže član rukovodstva Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević.

"Bojimo se domino efekta, odnosno da će povećanje cijene goriva lančano dovesti do povećanja cijena usluga, životnih namirnica .Građani Crne Gore će svakim danom biti u sve težem i težem položaju", upozorava Pavićević.