Brojem R ili “efektivnim reprodukcijskim brojem” mjeri se sposobnost širenja neke zaraze.
Ukoliko je taj broj veći od jedan, bolest se eksponencijalno širi. Ako je manji od jedan, pandemija se postupno gasi i u konačnici završava.
Kad je izbila pandemija COVID-a 19, izazvana novim korona virusom SARS-Cov-2, broj R za tu bolest se procjenjivao na između dva i tri. Bio je mnogo viši od sezonske gripe, ali mnogo manji od morbila, odnosno malih boginja.
Kakav R broj treba biti
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je taj broj za gripu oko 1,3, a za male boginje između 12 i 18.
Ukoliko broj R iznosi tri, to znači da će zaražena osoba, bez obzira da li pokazuje simptome, virus prenijeti na tri osobe oko sebe, a svaka nova bolesna osoba također će zaraziti još tri osobe i tako dalje.
U početku se pratio boj R0, zasnovan na tome kako se virus ponašao u različitim dijelovima svijeta s tim što se on zasniva i na činjenici da nije postojao imunitet na novi korona virus i COVID-19 koji izaziva, prirodni ili izazvan cjepivom, bez intervencija kao što su zabrane putovanja ili kretanja općenito, fizičko distanciranje ili intenzivno pranje ruku. Oba broja su, Napominje Telegraph, mjera infektivnosti neke bolesti, a ne njene smrtnosti.
Trenutno se većina zemalja vodi brojem R koji označava i stanje u stvarnom trenutku. Analiza podataka Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) pokazuje da su stope prijenosa u većini evropskih zemalja pale od početka marta i da se do sredine aprila R broj približavao 1.
Prema posljednjim podacima koje je objavio Robert Koch Institute, broj R za COVID-19 u Njemačkoj trenutno je 0.71 što znači da se bolest ne širi eksponencijalno, ali se i dalje širi, odnosno da 100 zaraženih osoba može potencijalno zaraziti 71 drugu osobu.
Projekcije LSHTM-a pokazuju da još uvijek postoji mogućnost da bi brzina prijenosa mogla ponovno skočiti na više od 1. Zbog toga će se R pažjivo pratiti dok zemlje pokušavaju naći rješenje kako ukinuti uvedena ograničenja.
The Guardian naglašava kako ne postoji očigledan odgovor na pitanje kakav R treba biti da bi se različita ograničenja, poput policijskog sata ili zabrane rada određenih djelatnosti moglo ukinuti.
Jednako tako, nejasno je kako će ublažavanje tih mjera utjecati na broj R jer je, primjerice, nejasno koliko škole doprinosr prijenosu virusa. Ovaj list navodi da sve ovisi o tome koliko ministri žele da bude ukupan broj slučajeva ukoliko vlada želi učinkovito pratiti nove slučajeve.
Kad je broj R u Njemačkoj pao na 0,7, neke mjere su ukinute i određene djelatnosti su otvorene, ali je i taj broj porastao na 0,76, prema podacima Instituta Robert Koch pa je odlučeno da neke mjere, poput fizičkog distanciranja, ostaju još neko vrijeme na snazi.
Često se navodi i primjer Švedske, koja nije nametnula ograničenje i gdje je broj R početkom marta iznosio iznad tri. Posljednjih sedmica aprila, taj broj u toj zemlji je pao ispod jedan, međutim, ističe se i da su građani te zemlje dobrovoljno promijenili svoje ponašanje i navike, uključujući i dobrovoljno fizičko distanciranje, piše Spectator.
Tri strategije
Danas se nacionalne strategije borbe protiv COVID-19 mogu podijeliti u tri kategorije: iskorjenjivanje, kolektivni imunitet te suzbijanje korona virusa sve dok se ne otkrije cjepivo ili lijek. Iskorjenjivanje je najteže. Novi Zeland tvrdi da je blizu tog cilja, Australija da teži tome.
Udaljena kanadska provincija Nanavut nema nijedan prijavljeni slučaj.
Što se tiče drugog pristupa, prema kojemu bi se dovoljan broj ljudi zarazio – i preživio, uz nadu da će steći određeni imunitet i da se novi korona virus neće širiti poput nekontroliranog požara. U tom kontekstu se spominje švedski pristup ili japanski, koji Bloomberg ocjenjuje pomalo nejasnim.
Brazilske vlasti to nazivaju vertikalnom izolacijom, napominje Wall Street Journal.
Project Syndicate prenosi procjene da bi, ukoliko je broj R 2,5, bilo potrebno da se 60 posto populacije zarazi novim virusom kako bi se stekao kolektivni imunitet. Što je taj broj R veći potrebno je da se zarazi više ljudi kako bi se ostvario taj cilj.
Trećem pristupu, suzbijanju širenja virusa sve dok se ne otkrije vakcina uvođenjem različitih mjera i ograničenja, pribjegle su evropske zemlje, Sjedinjene Američke Države i veći dio Kanade, dobar dio Kine ili Južna Koreja. Međutim, zbog tih mjera su ekonomske aktivnosti pale za 10 do 25 posto, piše Wall Street Journal.
Osim otvaranja država i njihovih ekonomija, ostaje i pitanje odnosa zemalja iz ove tri grupe jednih prema drugima. Svi su dobrodošli u Švedsku, koja nije ni zatvarala svoje granice, ali je pitanje putovanja Šveđana u druge zemlje i hoće li švedski građani, kao što je danas praksa u nekim državama, na ulazu u druge zemlje morati raditi test ili biti u karanteni 14 dana.
