Ozbiljne sumnje da su pojedini državni funkcioneri plagirali naučne radove, kako sada stvari stoje, neće dobiti institucionalni epilog. Odluka tužilaštva da slučaj ministarke Sanje Vlahović proglasi zastarjelim prilog su tezi, kažu naši sagovornici, da je na djelu bjelodana politička opstrukcija i zataškavanje.
Odluka crnogorskog tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu protiv ministarke nauke Sanje Vlahović, koju je direktor Međunarodnog centra za istraživanje turizma i ugostiteljstva iz Velike Britanije profesor Dimitrios Buhalis javno optužio da je prepisala dio njegovo istraživanja predstavljajući ga kao svoj rad i pritom pozvao da se izvini i podnese ostavku, izazvale je oštre reakcije.
Profesor Milenko Popović, koji je ranije podnio ostavku u Senatu Univerziteta Mediteran zbog odluke da nema zakonskog osnova da komisija te ustanove, čiji je bio član, utvrđuje da li je ministarka nauke Sanja Vlahović plagirala naučni rad, kaže da se zataškavanje nastavlja. Popović, koji je ranije javno kazao da ima neoborive dokazeda se radi o grandioznom plagijatu, koje su njegove kolege na Mediteranu ignorisale, ovako komentariše odluku tužioca:
„Imate zavjeru šutnje prvo. Onda nakon toga imate, kada se ispostavi da postoje stopostotni dokazi o plagijatu, koje navodno samo ja imam, a zapravo ih ima kompletan Univerzitet, ogroman broj Crnogoraca, intelektualaca i akademske zajednice, a pošto pravosuđe zna da postoje ti stopostotni dokazi, onda se ti dokazi izbjegavaju pa se ide prema Interpolu. Kao da je, ne daj bože, ministarka u bjekstvu. I konačno imate ovo smiješno obrazloženje da je nastupila zastarjelost, kao da je sam zločin učinjen samo u trenutku kada je prisvojeno to tuđe djelo, a ne i docnije kada je vršen izbor u zvanje, kada se uprono tvrdilo da je rad autentičan, da nije plagijat, i tako dalje.“
Stav tužioca da je u ovom slučaju nastupila zastarjelost i to, kako je objašnjeno, "znatno prije podnošenja krivične prijave i saznanja osnovnog državnog tužioca", u Centru za građansko obrazovanje koji je podnosilac prijave doživljavaju kao opstrukciju i lošu interpretaciji prava.
„Polazeći od toga da ministarka nauke Sanje Vlahović i dan danas u svojim referencama, što se lako može vidjeti uvidom u njenu biografiju na Univerzitetu Mediteran, koristi ovaj članak kao nešto što je njen doprinos u naučnom smislu. Znači da ovdje imamo elemente krivčnog djela u produženom trajanju ukoliko se utvrdi da se radi o plagijatu“, kaže izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Uljarević tvrdi da ministarka Vlahović i na osnovu postojeće prijave može biti gonjena do 2016 i dodaje da je veoma zabrinjavajuće što tužilac nije ušao u suštinu ovog slučaja:
„Mi opravdano sumnjamo da se ovdje radi o neprijerenom političkom pritisku i potrebi da se ova afera na taj način zatvori. Mi smo već poslali jednu pritužbu višem državnom tužilaštvu, danas ćemo poslati dopunu uz dodatnu dokumentaciju kojom ćemo dokazati da samo izvršenje krivičnog djela, za koje mi sumnjamo da se desilo, nije bilo 2010, već je gospođa Vlahović u sva kasnija zvanja birana upravo na bazi tog članka, a samim tim je ona svaki put ponavljala isto krivično djelo.“
Ministarka nauke Sanja Vlahović ranije je šturo komentarisala optužbe da je prepisala gotovo dvije trećine rada svog britanskog kolege koji je javno pozvao da podnese ostavku.
„Pa ja sam u početku rekla, naravno, dva puta sam imala svoje izjave za medije. Dobronamjerna javnost je iz tih izjava imala priliku da razumije o čemu se radi. I rekla sam da svakako taj linč koji traje evo skoro godinu dana neću komentarisati u medijima, već u onim institucijama koje su se bavile tom temom. Njima ću dati one izjave koje su neophodne“, rekla je ministarka.
Zamjenik osnovnog tužioca u Podgorici Vukas Radonjić, koji je odbacio krivičnu prijavu protiv Vlahović, danas je ponovio da je ta odluka donijeta u skladu sa zakonom. Profesor Milenko Popović ne misli tako.
„Imate situaciju koja bjelodano, poput mnogih drugih, pokazuje da je ovdje problem sa pravosuđem, da je pravosuđe zarobljeno i da imamo zarobljenu državu. Jer je pravosuđe mjera. Ako u pravosuđe uđe politička korupcija, a ovdje je odavno ušla, onda imate zarobljenu državu. Imate, dakle, besudnu zemlju“, zaključuje Radonjić.
