Zaštita zviždača jedno je od važnih oružja u borbi protiv korupcije, a Hrvatska u zakonskom reguliranju zaštite zviždača zaostaje za nekim susjedima iz regije. Međutim, iskustva govore da ponekad ni dobar zakon nije dovoljan, upozoreno je na predstavljanju regionalne Koalicija za zaštitu zviždača.
Uvjeti za pristupanje Europskoj uniji su za susjedne zemlje stroži nego što su bili za Hrvatsku, i Hrvatska u zaštiti zviždača ima slabije zakonodavstvo nego neke druge države na Jugoistoku Europe, upozorio je Duje Prkut iz nevladine udruge GONG koja je jedan od članova regionalne Koalicije za zaštitu zviždača.
On sugerira da se taj problem i riješi tako da se - ugleda na susjede.
„Bosna i Hercegovina ima jedan od kvalitetnijih zakona o zviždanju, i mislim da je to dobar poticaj političkoj eliti Republike Hrvatske. Jer, ovoga puta ne treba uhvatiti korak sa zapadnim demokracijama, već treba uhvatiti korak sa našim susjedima sa istoka“, kaže Prkut.
Nedim Hadrović iz Koalicija za zaštitu zviždača u Sarajevu ocjenjuje u izjavi za naš program da su učinci zakona o zaštiti zviždača donesenog 2014. godine u BiH pozitivni.
„Zviždače se može zaštititi od osvete i progona, što po ranijem zakonskom rješenju nije bilo moguće, i može ih se vratiti natrag na posao. Institucija zaštita još uvijek nije dovoljno široka, ali je korak nabolje prema ranijim rješenjima“, kaže Hadrović.
Po njegovoj ocjeni, razlog zašto se u Hrvatskoj odugovlači sa donošenjem modernijeg zakona o zaštiti zviždača je - strah ljudi u institucijama. Može li Hrvatska profitirati od bosansko-hercegovačkih iskustava nakon donošenja zakona?
„Definitivno može naučiti od tog iskustva. Definitivno može naučiti da to ne škodi nikome, nego je u svakom slučaju pozitivno i za institucije i za društvo".
"Dobar zakon, loša praksa", tako u izjavi za naš program Albulena Sadiku iz Balkanske istraživačke mreže opisuje kosovska iskustva sa zaštitom zviždača. „Imamo zakon koji je do neke mjere dobar, ali u praksi ne funkcionira“, kaže naša sugovornica. "Ljudi se obično bolje osvete. Ona se događa jer svatko zna svakoga, pa informacija tko je bio zviždač brzo iziđe u javnost.“
Ona upozorava da nije ustanovljen ni neki središnji mehanizam kome se može prijaviti korupciju, što dodatno zbunjuje građane.
Aleksandar Božinovski iz skopskog Centra za istraživačko novinarstvo SCOOP kaže da je prošle godine u Makedoniji doneseni zakon o zaštiti zviždača u stvari mrtav zakon, jer ga neke odredbe čine neupotrebljivim. Zato evo njegovog savjeta kolegama u Hrvatskoj:
„Pazite kakav ćete zakon donijeti! Jer, naš zakon omogućuje zviždačima da prijave korupciju, ali samo službeniku u firmi u kojoj rade. Je'l možete to zamisliti?!? Dakle, to je čovjek postavljen od strane direktora nekog državnog preduzeća ili ministarstva i zviždač mora njemu prijaviti korupciju. A korupcija je obično povezana s direktorom. I tek onda on može dobiti sudsku zaštitu.“
RSE: „Dakle – kadija tuži, kadija sudi!“
Božinovski: „Da!“
Aktivisti iz zemalja jugoistočne Europe okupili su se u Zagrebu na drugom sastanku regionalne Koalicija za zaštitu zviždača. Nije bilo najavljenih predstavnika iz Srbije.
Facebook Forum