Zapadne zemlje kažu da su vidjele vrlo malo dokaza povlačenja ruskih trupa iz oblasti nedaleko od granice sa Ukrajinom, dok se pripremaju za nove sastanke, čija će glavna tema biti strahovi od invazije Rusije na svog susjeda.
Britanski premijer Boris Džonson je ponovio ono što su mnogi lideri već govorili 16. februara, kada je rekao da potoji "malo dokaza o odustajanju" od nakupljanja vojske nedaleko od granice.
Džonson je to prokomentarisao tokom poziva generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda (UN) Antoniu Guterešu, uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj će se razgovarati o krizi.
Džonson i Gutereš su "naglasili odgovornost država da se pridržavaju svojih obaveza navedenih u Povelji UN, i da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet članica UN", kako je saopšteno iz kabineta britanskog premijera.
Američki predsjednik Džo Bajden i njemački kancelar Olaf Šolc su se složili da i dalje postoji rizik od ruske agresije na Ukrajinu, tokom telefonskog poziva 16. februara.
Složili su se da je situacija krajnje ozbiljna, rekao je portparol njemačke vlade, Štefen Hebestrajt.
Ocijenili su da nije primjetno značajno povlačenje ruskih trupa, ali su pozdravili izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da treba nastaviti sa diplomatskim naporima.
Lideri su se složili da ključ napretka pregovora leži u Moskvi.
Druge zapadne zemlje, zajedno sa zvaničnim Kijevom, tokom srijede su osporavale ruske tvrdnje o povlačenju vojske, i rekli su da Moskva u stvari nastavlja sa gomilanjem vojske.
Rusko Ministarstvo odbrane je 16. februara objavilo video koji pokazuje tenkove, protivpješadijska vozila i samohodne artiljerijske jedinice kako napuštaju poluostrvo Krim.
Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) je rekao da savez nije vidio nikakvu deeskalaciju.
"Čak naprotiv, djeluje da Rusija nastavlja sa gomilanjem vojske", rekao je Stoltenberg novinarima tokom dvodnevnog samita ministara odbrane zemalja članica NATO saveza u Briselu.
Dodao je da NATO to može da dokaže satelitskim snimcima.
Dok traje samit u Briselu, lideri Evropske unije (EU) će održati samit u tom gradu 17. februara, a američki državni sekretar Entoni Blinken i državna potpredsjednica Kamala Heris stižu u Njemačku na bezbjednosnu konferenciju u Minhenu, koja počinje 18. februara.
Iz Stejt departmenta je saopšteno da će Blinken govoriti o ruskoj agresiji prema Ukrajini.
"Putin može da potegne obarač, danas, sutra, iduće sedmice. Snage su tu ako želi da obnovi agresiju protiv Ukrajine", rekao je Blinken američkoj medijskoj kući "ABC News".
Portparol Stejt Departmenta je govorio da je Moskva imala lažne tvrdnje o situaciji u Ukrajini, i da bilo koja od njih može biti iskorištena "kao izgovor za invaziju".
Tvrdnje koje se šire društvenim mrežama, uključuju između ostalog navode o genocide i potencijalnu upotrebu hemijskog oružja u regiji Donbas na zapadu Ukrajine.
Zabrinutost raste i u baltičkim zemljama. Šef estonske obavještajne službe, Mik Maran, rekao je medijima da će Rusija vjerovatno provesti "ograničene" vojne napade koji će uključivati raketne napade i okupiranje "ključnog terena" u Ukrajini.
"Ako uspiju u Ukrajini, to bi ih ohrabrilo da pojačaju pritisak na Baltik u narednim godinama", rekao je Maran.
Kremlj odbacuje navode da planira invaziju na Ukrajinu, i naziva upozorenja koja stižu sa Zapada "histeričnom ratnom propagandom".
Američki predsjednik Džo Bajden je upozorio Rusiju da će SAD i njihovi NATO saveznici uvesti Rusiji ozbiljne sankcije u slučaju invazije, ali se i dalje nada da će diplomatija uspjesti.
Rusija koristi gomilanje svojih trupa kao taktiku prisile, da bi SAD i NATO prihvatili na njihove zahtjeve, koji uključuju zabranu ukrajinskog članstva u Sjevernoatlantskom savezu, te prestanak napretka NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi, koji se odvija od raspada Sovjetskog Saveza.
Izvor: RFE/RL, Reuters, AP, AFP
