Tenzije između Rusije i Zapada oko Ukrajine malo su popustile nakon što je Moskva saopštila da su povukli dio svoje vojske raspoređene u blizini granice, što predstavlja ono što je rekao šef NATO-a Jens Stoltenberg “osnovom za oprezan optimizam”.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je na konferenciji za novinare 15. februara nakon sastanka sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Moskvi da je Rusija odlučila djelimično povući snage iz područja oko granice sa Ukrajinom.
Ruski lider izazvao je strah širokih razmjera u Evropi nakon što je okupio oko 130.000 vojnika spremnih za borbu na ukrajinskoj granici, dok nastoji natjerati Kijev i Zapad na sigurnosne ustupke.
Putin je tokom rata sa Scholzom rekao da je otvoren za dalje razgovore sa Zapadom o njegovim zahtjevima, ublažavajući zabrinutost o mogućem napadu na Ukrajinu.
“Spremni smo da dalje radimo zajedno. Spremni smo da idemo niz liniju pregovora”, rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Scholzom, te je potvrdio raniju izjavu ruskog ministarstva odbrane o djelimičnom povlačenju trupa.
Scholz je rekao da je vidio neke naznake napretka u svojim razgovorima sa Putinom i nazvao ruske tvrdnje o povlačenju vojske “dobrim znakom” za deeskalaciju krize.
“Bilo je dovoljno polaznih tačaka koje ukazuju na dobar razvoj”, rekao je Scholz. “To pokazuje da se vrijedi držati toga i pokušati postići napredak uprkos velikim takčkama neslaganja.”
Govoreći u Briselu, Stoltenberg je rekao da su komentari koji dolaze iz Moskve su “osnova za oprezan optimizam”, ali je dodao da Alijansa tek treba da vidi bilo kakav dokaz o povlačenju ruskih trupa.
Tokom telefonskog razgovora američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron složili su se da je potrebno potvrditi povlačenje.
Kremlj je u decembru objavio listu zahtjeva Sjedinjenim Državama i NATO-u pozivajući Alijansu predvođenu SAD-om da prekine svoju istočnu ekspanziju, uključujući i zabranu članstva Ukrajini. Također su pozvali NATO da poništi svoje napretke ka centralnoj i istočnoj Evropi još od raspada Sovjetskog Saveza.
Novi satelitski snimci ruskog gomilanja oružja blizu Ukrajine
Do sada je 14 zemalja centralne i istočne Evrope voljno pristupilo NATO-u, a više njih je tražilo prijem u Savez kako bi se zaštitili od ruske agresije.
Sjedinjene Države i NATO odbacile su ključne zahtjeve Rusije, rekavši da bi te zemlje trebale biti slobodne da same biraju svoje saveze, ali su ostavili otvorena vrata za razgovore o drugim pitanjima koja je pokrenuo Kremlj, uključujući raspoređivanje projektila i transparentnost vojnih vježbi.
Putin je rekao da Rusija “naravno” ne želi vidjeti izbijanje rata, ali je dodao da je razočaran da nije bilo konstruktivnog odgovora na ruske sigurnosne zahtjeve.
On je također, bez predstavljanja ikakvih dokaza rekao da je Ukrajina vršila “genocid” u svojim istočnim provincijama u kojima žive mnogi koji govore ruski. Komentar je izazvao zabrinutost zbog provokacije za invaziju, jer je Putin u prošlosti govorio da je Moskva spremna da zaštiti etničke Ruse izvan svojih granica. Scholz je Putinovu izjavu o “genocidu” nazvao “pogrešnom.”
Rusija je opremom, oružjem i finansiranjem podržala separatiste u dvije pokrajine na istoku Ukrajine, čime je produžen rat u kojem je poginulo više od 13.200 Ukrajinaca.
Svoje posljednje okupljanje trupa Rusija je započela krajem oktobra prije no što su podnijeli sigurnosne zahtjeve SAD-u i NATO-u. Agresivne aktivnosti Kremlja izazvale su vrtlog diplomatije u posljednja dva mjeseca, dok zapadni saveznici pokušavaju da zaustave moguću invaziju. Od decembra Putin i Biden su razgovarali najmanje tri puta. Zapad je zaprijetio da će uvesti ozbiljne sankcije Rusiji ako napadnu Ukrajinu.
Međutim, Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici ne slažu se oko toga koje sankcije uvesti i koje vojne aktivnosti bi ih mogle pokrenuti, a što, kažu analitičari, Putin želi da iskoristi.
Za pokretanje svoje ekonomije, Njemačka je u velikoj mjeri ovisna o ruskoj energiji. Biden je prošle sedmice rekao na sastanku u Bijeloj kući sa Sholzom da će, ako Kremlj krene sa napadom na Ukrajinu, uvesti sankcije Sjevernom toku 2, novom ruskom plinovodu za Njemačku.
Sholz je odbio da kaže da li je Berlin spreman da plinovod od 11 milijardi dolara stavi na sto za sankcije.
Sjeverni tok 2 trebao bi preusmjeriti prirodni plin namjenjen Njemačkoj ispod Baltičkog mora, zaobilazeći postojeću kopnenu rutu kroz Ukrajinu i oduzimajući Kijevu oko dvije milijarde dolara tranzitnih naknada.
Tokom konferencije za novinare sa njemačkim kancelarom, Putin je ponovio da je rusko-njemačka energetska saradnja i dalje prioritet Moskve i nazvao Berlin ključnim partnerom. On je također tvrdio da bi Sjeverni tok 2 garantovao evropsku energetsku sigurnost, što je tvrdnja koju Washington odbacuje.
Scholzova posjeta Moskvi uslijedila je nakon sličnih posjeta francuskog predsjednika prošle sedmice i dvojice britanskih ministara.
Prije sastanka sa Putinom, njemački kancelar se susreo sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim dan ranije u Kijevu, te je pozvao Rusiju da odmah poduzme korake ka smanjenju napetosti izazvanih gomilanjem trupa i vojne opreme u blizini granice sa Ukrajinom.
Rusija je insistirala da nema plan za invaziju, ali je istovremeno rekla da želi garancije o evropskim sigurnosnim pitanjima, uključujući obavezu NATO-a da se neće širiti na zemlje poput Ukrajine ili druge bivše sovjetske republike, Gruzije.
