Na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju u utorak je cijeli dan trajala žalbena rasprava u žalbenom procesu osuđenih čelnika policije Republike Srpske u vrijeme rata – Miće Stanišića i Stojana Župljanina.
Bivši ministar policije Republike Srpske (RS) Stanišić i bivši načelnik Centra službi sigurnosti (CSB) Banja Luka Župljanin - 2013.godine su proglašeni krivim za zločine policijskih snaga nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini te su osuđeni na po 22 godine zatvora.
Tužiteljstvo je u žalbi zatražilo da im se kazne povećaju jer su neadekvatne razmjeru počinjenih zločina, dok je obrana zatražila oslobađajuću presudu, blaže kazne ili novo suđenje.
Branitelji Stanišića i Župljanina su težište žalbene rasprave stavili na zahtjev za poništenjem presuda njihovim klijentima zbog navodne pristranosti prvostupanjskog suca Frederika Harhoffa, jednog od sudaca trčlanog Raspravnog vijeća koje ih je osudilo. Harhoff je naime, kao prvi haški sudac zviždač diskvalificiran nakon kritičkog pisma o predsjedniku Haškog suda - iz sudskog vijeća vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja.
Stanišićev branitelj Stefan Burgon (Stephan Bourgon) isticao je Harhoffovu diskvalifikaciju – kao element zbog kojeg bi trebalo poništiti prvostupanjsku osudu od 22 godine.
„Neprihvatljivi karakter pisma, prema našem mišljenju to ide i mnogo dalje od postupanja – nedoličnog jednog suca. Dakle bez obzirom na to – što s tim sucem onda treba raditi – mi ovdje govorimo o izgledu pristranosti u smislu sklonosti prema osuđujućoj presudi, što zadire u samu srž osude Miće Stanišića.“, argumentirao je Burgon.
Dan prije potvrđeno da se Harhoff s opravdanjem javno pobunio
Podsjetimo, sudac Harhoff je istupio pismom 2013. godine nakon oslobađajuće presude ratnim šefovima tajne policije Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, a koja je inače poništena žalbenom presudom - upravo dan prije, u ponedjeljak.
Bez obzira na to - ide li to poništenje oslobađajuće presude u prilog sucu Harhoffu i zaključku – da nije bio pristran u presuđivanju, nego u pravu što se tiče kršenja međunarodnog prava – obrana Miće Stanišića nastavila je koristiti njegovu, sada - upitnu diskvalifikaciju i idući dan na žalbenoj raspravi.
„Ukoliko se ustanovi da je on bio pristran to je kraj priče – i Žalbeno vijeće uopće ne treba uzimati u obzir ostale žalbene osnove. Ukoliko Žalbeno vijeće ustanovi da sudac Harhoff nije ispoljio pristranost u tom slučaju Žalbeno vijeće se treba osvrnuti i na ostale žalbene osnove (obrane).“, zaključio je u obraćanju žalbenim sucima Burgon.
Tužiteljstvo podsjetilo na zločine UZP-a
Obrana Stanišića i Župljanina pozvala je Žalbeno vijeće da ospori i zaključke prvostupanjskih sudaca – o odgovornosti optuženih kao članova udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) etničkog čišćenja 20 općina na koje je rukovodstvo bosanskih Srba polagalo pravo 1992.godine.
S tim se nije složio u odgovoru obrani - tužitelj Tod Šnajder (Schneider) podsjećajući na brojne zločine policijskih snaga, između ostalog i na osnivanje zloglasnih logora.
„Posljedice po nesrpsko stanovništvo su bile strahovite. Policija, zajedno s drugim snagama, je protupravno zatočila i okrutno zlostavljala na tisuće neSrba. Držali su ih u nehumanim uvjetima i to često na mjestima koja nisu bila predviđena za držanje zatočenika. Ljude su strahovito tukli, nekada i da su umrli, a nekada su ih jednostavno pogubili. Zatočenici su bili silovani i seksualno zlostavljani.“, podsjetio je tužitelj Šnajder na zaključke prvostupanjskog vijeća koje je osudilo policijske čelnike zbog dokaza o rasprostranjenom obrascu zatočavanja, zlostavljanja i ubijanja – kao dijelu UZP-a etničkog čišćenja zauzetog teritorija BiH.
U večernjim satima svoju je žalbu argumentiralo haško tužiteljstvo koje je zatražilo strože kazne s obzirom na brojne zločine i posljedice pogroma, a priliku za zadnje obraćanje peteročlanom Žalbenom vijeću dobili su i osuđenici u prvom stupnju Stanišić i Župljanin.
Drugostupanjska presuda se očekuje polovicom iduće godine.
