Hrvatska još nije službeno obaviještena o hapšenju Božidara Vučurevića, nakon čega bi službeno mogla zatražiti njegovo izručenje Hrvatskoj. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović uvjeren je da bi Vučurević u Dubrovniku imao pošteno suđenje.
Hrvatska javnost, a pogotovo stanovnici Dubrovnika pozdravili su uhićenje ratnog gradonačelnika Trebinja.
Međutim – što se postupka izručenja tiče – u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa kažu za RSE da oni o njegovom uhićenju znaju samo iz medija i iz informacije hrvatskog ureda Interpola, kazala nam je glasnogovornica Ministarstva Vesna Dovranić.
“Ministarstvo pravosuđa očekuje službenu obavijest resornog ministarstva Republike Srbije o uhićenju Božidara Vučurevića, zatim očekujemo dostavu rješenja Višeg suda u Šapcu o određivanju ekstradicijskog pritvora, ali i ono što je važno – obavijest o tome da li će se o izručenju Vučurevića odlučivfati u redovnom ili u pojednostavljenom postupku. Evo, u Ministarstvu je već u tijeku sastavljanje zahtjeva za izručivanjem, zatim prikuplja se sva relevantna dokumentacija kako bismo imali kompletan i kvalitetan zahtjev i na vrijeme ga mogli proslijediti nadležnim tijelima u Republici Srbiji”, kazala je Dovranić.
U svom prvom komentaru, hrvatski predsjednik Ivo Josipović smjestio je uhićenje Vučurevića u širi kontekst pomirenja.
“Znamo da je politika pomirenja nešto što je najvažnije na ovim područjima, a ona sasvim sigurno uključuje i jasnu odgovornost za zločine. Gospodin Vučurević je zaista osnovano sumnjiv da je sudjelovao u vojno potpuno nemotiviranom razaranju Dubrovnika, to je ratni zločin i bilo bi pravedno da mu se sudi ovdje u Dubrovniku. Siguran sam da će imati pravedno suđenje bez obzira na to što je predmet optužbe”, kazao je Josipović.
Kosor: Pravda spora, ali dostižna
Premijerka Jadranka Kosor kazala je kako je to dobra vijest, pogotovo za Dubrovnik, da je prošlo mnogo godina i da se to trebalo dogoditi i prije.
“Pravda je katkada spora, ali dostižna, i tako mora biti! Kada se vratim u Zagreb, a prije sutrašnje sjednice Sabora imat ću kratak sastanak sa ministrom i njegovim suradnicima i oko toga”, rekla je Kosor.
Božidar Vučurević
Za što se Vučurevića tereti u optužnici koju je 2008. godine protiv njega podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, navodi Vesna Dovranić:
“Božidara Vučurevića tereti se za dva kaznena djela, i to kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, znači kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u stjecaju sa kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.”
Preciznije, tereti ga se da je zajedno sa Radovanom Karadžićem planirao, poticao i naređivao okupaciju i pripojenje dijelova hrvatskog teritorija, protjerivanje hrvatskih civila, granatiranje civilnih objekata i spomenika kulture, pri čemum je poginuo 91 civil, a njih 200 je ranjeno.
Prema optužnici, nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja Hrvatske , imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, Vučurević je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995, pri čemu je ubijeno sedmero civila, a jedanaestero ih je teško ranjeno.
Hrvatska javnost, a pogotovo stanovnici Dubrovnika pozdravili su uhićenje ratnog gradonačelnika Trebinja.
Međutim – što se postupka izručenja tiče – u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa kažu za RSE da oni o njegovom uhićenju znaju samo iz medija i iz informacije hrvatskog ureda Interpola, kazala nam je glasnogovornica Ministarstva Vesna Dovranić.
“Ministarstvo pravosuđa očekuje službenu obavijest resornog ministarstva Republike Srbije o uhićenju Božidara Vučurevića, zatim očekujemo dostavu rješenja Višeg suda u Šapcu o određivanju ekstradicijskog pritvora, ali i ono što je važno – obavijest o tome da li će se o izručenju Vučurevića odlučivfati u redovnom ili u pojednostavljenom postupku. Evo, u Ministarstvu je već u tijeku sastavljanje zahtjeva za izručivanjem, zatim prikuplja se sva relevantna dokumentacija kako bismo imali kompletan i kvalitetan zahtjev i na vrijeme ga mogli proslijediti nadležnim tijelima u Republici Srbiji”, kazala je Dovranić.
U svom prvom komentaru, hrvatski predsjednik Ivo Josipović smjestio je uhićenje Vučurevića u širi kontekst pomirenja.
“Znamo da je politika pomirenja nešto što je najvažnije na ovim područjima, a ona sasvim sigurno uključuje i jasnu odgovornost za zločine. Gospodin Vučurević je zaista osnovano sumnjiv da je sudjelovao u vojno potpuno nemotiviranom razaranju Dubrovnika, to je ratni zločin i bilo bi pravedno da mu se sudi ovdje u Dubrovniku. Siguran sam da će imati pravedno suđenje bez obzira na to što je predmet optužbe”, kazao je Josipović.
Kosor: Pravda spora, ali dostižna
Premijerka Jadranka Kosor kazala je kako je to dobra vijest, pogotovo za Dubrovnik, da je prošlo mnogo godina i da se to trebalo dogoditi i prije.
“Pravda je katkada spora, ali dostižna, i tako mora biti! Kada se vratim u Zagreb, a prije sutrašnje sjednice Sabora imat ću kratak sastanak sa ministrom i njegovim suradnicima i oko toga”, rekla je Kosor.
Za što se Vučurevića tereti u optužnici koju je 2008. godine protiv njega podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, navodi Vesna Dovranić:
“Božidara Vučurevića tereti se za dva kaznena djela, i to kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, znači kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u stjecaju sa kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.”
Preciznije, tereti ga se da je zajedno sa Radovanom Karadžićem planirao, poticao i naređivao okupaciju i pripojenje dijelova hrvatskog teritorija, protjerivanje hrvatskih civila, granatiranje civilnih objekata i spomenika kulture, pri čemum je poginuo 91 civil, a njih 200 je ranjeno.
Prema optužnici, nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja Hrvatske , imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, Vučurević je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995, pri čemu je ubijeno sedmero civila, a jedanaestero ih je teško ranjeno.
