Hutovo blato, jedina preostala močvara u delti Neretve, na definitivnom je putu nestanka. Svjetski fond za zaštitu prirode, te Park prirode Hutovo blato, u saradnji sa još nekim organizacijama, predstavili su u ponedjeljak u povodu Svjetskog dana staništa - Akcioni plan za revitalizaciju te rijetke prirodne oaze. Aktivisti za zaštitu prirodne okoline ističu kako je ključni problem to što oni koji uništavaju prirodnu okolinu, upirući prstom u tri elektroprivrede u BiH i Hrvatskoj, ne nadoknađuju nastalu štetu i time nema novca za očuvanje posljednjeg preostalog prirodnog dijela Hutovog blata.
Cvrkut ptica i brujanje života u Parku prirode Hutovo blato kod Čapljine neće još dugo trajati ako se ovim tempom nastavi uništavanje prirodne okoline, upozorili su stručnjaci i borci za zaštitu prirode. Prilikom predstavljanja Akcionog plana za revitalizaciju Hutovog blata, rečeno je da je zadnjih decenija - usljed gubitka vode zbog projekata izgradnje hidroelektrana u dolini Neretve i istočnoj Hercegovini - Hutovo blato već izgubilo 50 posto vodâ, a time i brojne rijetke vrste riba, te 30 posto vrsta ptica.
Koordinator Svjetskog fonda za zaštitu prirode Zoran Mateljak upozorava:
„Daljnjim preusmjeravanjem voda iz sliva rijekae Bregave, odnosno preusmjeravanjem voda Dabarskog polja, Hutovo blato bi izgubilo kompletan ostatak voda.“
Predstavljenim Akcionim planom za revitalizaciju Hutovog blata, kažu kreatori tog plana, želi se vlastima i svim umiješanim institucijama reći šta uraditi pa da ne nestane posljednje močvare u delti Neretve.
Autori Akcionog plana smatraju kako je, prije svega, potrebna saradnja elektroprivreda Republike Srpske, Herceg-Bosne, te Hrvatske.
Revitalizacija parka prirode Hutovo blato
Ipak, direktor Parka prirode Hutovo blato, Nikola Zovko smatra da ključnu ulogu igra politika, posebno u BiH:
„Ograničavaju nam se rad i djelovanje, razvijanje turizma s jedne strane, a sa druge strane nemamo sredstava za revitalizaciju i očuvanje“, kaže Zovko.
A sredstava ima, tvrdi prof. dr. Jerko Pavličević, direktor Fonda za zaštitu okoline HN kantona, samo se ne koriste tamo gdje treba:
„Izdvajaju se ogromna sredstva za zaštitu voda, koja ne završavaju u Fondu, a trebala bi, elektroprivreda ima određena sredstva i mora voditi računa o zašititi okoliša“, napominje Pavličević.
Sagovornici zato ističu da je osnovni princip u Evropi, ali i zakonska obaveza u BiH, da onaj ko je napravio štetu, to i plaća.
Sa današnjeg skupa je poručeno da je Akcioni plan zadnji poziv za spas Hutovog blata.
„Mulj se izdigao od 70 do 80 centimetara, što znači da bi u narednih 35 godina, tt im rendom od dva cm godišnje, Hutovo blato praktično bilo suva dolina“, upozorava direktor Nikola Zovko.
