Svaka druga osoba u Crnoj Gori uzrasta od 18 do 24 godine je nezaposlena a posebno zabrinjava podatak o naglom porastu broja nezaposlenih visokoškolaca. To su pokazali rezultati istraživanja o nezaposlenosti mladih u regionu koje je posebno obuhvatilo mlade sa lošim socio ekonomskim položajem u društvu. Obrazovni sistemi još uvije neefikasne politike zapošljavanja i neprovjerenje u institucije osnovni su faktori koji utiču na porast nezaposlenostiu svim balkanskim državama kao i Turskoj.
Satistika može da bude varljiva ali sve ukazuje na to da raste nezaposlenost među mladima kao i da su podaci slični u gotovo svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem – Albaniji, Crnoj Gori, BiH, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Turskoj .
Prema istraživanju u Crnoj Gori ta stopa nezaustavljivo raste i procenti su visoki kako za sve građane između 18 i 24 godine tako i za visokoškolce u opštoj poluaciji mladih:
„Od onoga što su upadljivi podaci i to je za nas bitno jeste da je stopa nezaposlenosti ove uzrastne grupe kojom smo se bavili u odnosu na čitav uzorak mladih 45,3 posto i to je nešto što je vrlo slično sa situacijom u drugim zemljama u regionu. Na evropskom niovu stopa nezaposlenosto mladih od 18 do 24. godine je 22,3 posto. Dakle, od nas je duplo veća ali imamo i podatak da postoje i zemlje u EU kao Grčka i Španija gde je taj procenat preko 50 posto. Naravno ono što je indikativan podatak jeste da se broj nezaposlenih visokoškolaca u regionu drastično povećao u posljednjoj dekadi“, ističe autorka istraživanja za Crnu Goru Svetlana Kijevčanin.
Posebno zabrinjava to što je sve više mladih iz socijalno ugroženih porodica bez posla i država bi trebalo da se pod hitno pozabavi tim problemom, upozorava Igor Milošević ispred organizatora - Asocijacije za demokratski prosperitet Zid:
„Danas je vrlo teško doći do podataka kada govorimo o problemima mladih koji su socijalno isključeni ili su iz siromašnih porodica. Kakva je to struktura, gdje oni žive, na koji način,koji su to njihovi izazovi, koje su njihove specifičnosti, koliko su im dostupni specifični programi zapošljavanja, koliko ima programa koji direktno doprinose zapošljavanju tih mladih ljudi.“
Država i njene institucije tvrde da čine sve da tehnički i stručno osposobe mlade kako bi jednog dana bili konkurentni na tržištu rada i lakše dolazili do posla.
U toku je nekoliko takvih projekata ističe Alisa Dizdarević iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore:
„Malo ću se više osvrnuti na projekat Mladi su naš potencijal jer od njega jako puno očekujemo. Počeo je 16. Februara raspisivanjem konkursa za kandidate izvođača obuka. Trenutno je 50 kandidata sa naše evidencije a uslovi su bili da su to osobe do 30 godina starosti, do minimum 180 kredita i minimum 9 mjeseci radnog iskustva. Rađena je dosta dugo selekcija u poznavanju engleskog jezika do nivoa B2 kao i napredni kurs u poznavanju rada na računaru.“
Ono što je negdje zajedničko za sve balkanske zemlje kada su početne pozicije mladih za dobijanje posla u pitanju jeste to da nijesu svi servisi i mogućnosti dostupni svima, što je naročito kao problem izraženo u ruralnim područjima:
„Ja na početku nijesam vjerovala da činjenica da živite u nekom dijelu Crne gore može nešto da utiče na zapošljavanje jer smo mala država ali smo kroz rad na istraživanju došli do činjenica da je to važno. Činjenica da živite u nekom dijelu Crne Gore, čak i Podgorice vam daje tri metra prednosti ili 10 metara idete u nazad i imate drugačiju startnu poziciju. Što je ok jer je to kapitalizam a mi kažemo da hoćemo taj kapitalizam“, ukazuje ekspertkinja Olivera Komar.
Istraživanje je između ostalog pokazalo da se najviše mladih u svim zemljama regiona zapošljavaju kroz neki porodični biznis što je naročito prisutno u Turskoj i Albaniji. Mladi u svim zemljama regiona nemaju povjerenje u institucije zapošljavanja a smatraju da su obrazovni sistemi neefikasni i da ne nude praktična znanja što im kasnije predstavlja ozbiljan problem kod pronalaženja posla.
